Petorka ne zna koji je programski smjer Zdenka Lučića, a kandidirali su ga za Predsjedništvo BIH.
I to je otprilike razina političke zrelosti i ozbiljnosti koju predstavnici tih stranaka pokazuju svojim djelovanjem.
Umirovljeni brigadni general Zdenko Lučić, podsjetimo se, javnosti je prije službene objave stranaka Hrvatske petorke najavio svoju kandidaturu za člana Predsjedništva BIH iz hrvatskog naroda, čime je taj skup stranaka doveo pred svršen čin, nakon višemjesečne potrage za adekvatnim kandidatom koji bi poslužio kao protukandidat HDZ-ovoj Darijani Filipović.
Bez namjere čekati konačni ishod pregovora unutar Petorke, Lučić se sam oglasio kao kandidat, i ako ništa drugo, onda zbog izborne statistike, Petorka nije imala drugog izbora nego ga podržati.
Zdenko Lučuć svoju kampanju temelji na onome što mu je blisko, naime na obrambenoj i obavještajnoj strategiji Bosne i Hercegovine (koju je i sam ocijenio nužnom), a bez obzira na to, petočlana stranka mjesecima je radila na programskom dokumentu koji je osnova za sudjelovanje na Općim izborima 2026. prije nego što je objavila podršku zajedničkom kandidatu.
Hrvatska politička scena u BIH, u onome što je u biti oporbena stranka, opet baš kao i stranke srbijanske oporbe, pokazuje zašto ne formira vlast u BIH jer, prvenstveno zbog unutarnje fragmentacije interesa, nema snage dovoljno mobilizirati biračko tijelo jer se bitna borba ne vodi za ideološke stavove, već kadrovska politika s unaprijed osmišljenim, a onda i na taj način rezerviranim postizbornim kapacitetom.
– Istina je da je petočlana stranka krenula s najavom zajedničkog sudjelovanja na sljedećim izborima. Činjenica je da se na programskim osnovama vrlo ozbiljno radilo i da su na neki način usvojene konsenzualno.
Mislim da je to izuzetno kvalitetna programska osnova za ozbiljno djelovanje. Ne samo za dobrobit hrvatskog naroda, već za dobrobit svih. I sada se pojavio ovaj kandidat. Prilično žestok s energijom, i prilično hrabro otvorio neka pitanja. Ima neke elemente koji ukazuju na to da može uzdrmati dugogodišnju političku scenu među Hrvatima, ali tek ćemo vidjeti koji je njegov programski smjer. Nije dovoljno samo se vratiti unatrag, moramo krenuti prema budućnosti – rekao je Martin Raguž, predsjednik Programskog vijeća HDZ-a 1990.
Stoga, stranke Petorke, prema Raguževom priznanju, uopće ne znaju koji je programski smjer Zdenka Lučića. A to je otprilike razina političke zrelosti i ozbiljnosti koju predstavnici tih stranaka pokazuju u svojim postupcima.
Govoriti javnosti, dominantno hrvatskom političkom korpusu, da niste sigurni koji je programski smjer kandidata kojeg podržavate je političko samoubojstvo, koje praktički jamči pobjedu HDZ-a BiH. Slučaj Lučić zapravo pokazuje da je oporba unutar hrvatskog političkog tijela upala u zamku personalizacije, te umjesto da kandidat Pet stranaka bude rezultat prethodno definiranog programa i dogovorenih političkih prioriteta, politički program tih stranaka sada se mora prilagoditi kandidatu.
Osnovna logika političkog nastupa time se promijenila. Birači bi prvo htjeli znati što kandidat određene opcije zapravo predstavlja, a ne slušati poruke o temeljnom nedostatku političke koordinacije.
HDZ BiH je ozbiljno organizirana politička struktura, i svaki potez oporbe koji se čini improviziranim ili nekoordiniranim zapravo potvrđuje tu tezu u očima dijela biračkog tijela.
Dakle, principijelni politički sukob tijekom ovogodišnjih izbora pretvorit će se u sukob razina organizacije i stranačke discipline, što tradicionalno ide u korist HDZ-a BiH. Mjeseci rada na programskom dokumentu nestali su nakon objave Lučićeve kandidature, pa se o njemu praktički više i ne govori, a jedino što bh. javnost čuje od kandidata Pet stranaka je o ne formiranju trećeg entiteta i jačanju Federacije BiH.
Nakon saznanja o nedostatku programskog jedinstva s vlastitim kandidatom za najvišu poziciju u zemlji, a to je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, fokus je opravdano prebačen na pitanje legitimnosti samog kandidata. Time je oporba izgubila dragocjeni politički kapital.
Hercegovački portal
