Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru uputilo je otvorenu žalbu i zahtjev za javno očitovanje Vijeću za tisak i online medije u Bosni i Hercegovini povodom učestalih objava i fotomontaža na službenoj web-stranici Muftijstva mostarskog.
Iz HNK Mostar ističu kako se spornim vizualnim sadržajima i tvrdnjama o „nelegalnom kazalištu“ vrši činjenična manipulacija, narušava javni prostor te krše osnovni etički i profesionalni standardi izvještavanja.
Priopćenje Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru prenosimo u cijelosti i bez uredničkih intervencija:
Poštovani,
Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru ovim se putem obraća Vijeću za tisak i online medije u BiH otvorenom žalbom i zahtjevom za javno očitovanje povodom sadržaja koji se posljednjih dana učestalo objavljuju na službenoj web-stranici Muftijstva mostarskog, a osobito povodom uporabe i ponavljanja fotomontaža kojima se stvarno gradilište HNK Mostar vizualno povezuje s ljudskim posmrtnim ostacima, grobnom jamom i kategoričkom oznakom „NELEGALNO KAZALIŠTE NA LAKIŠIĆA HAREMU U MOSTARU“.
Posebno smo konsternirani načinom na koji se fotografije mrtvačkih kostiju i lubanje koriste kao grafičko sredstvo u javnoj pravnoj i političkoj polemici, i to tako da se kod čitatelja stvara dojam da su ti posmrtni ostaci pronađeni upravo na gradilištu zgrade HNK Mostar. Takva vizualna poruka nije samo uvredljiva i neprimjerena prema posmrtnim ostacima, nego je, prema podacima koje objavljuje i samo Muftijstvo mostarsko, činjenično krivonavodeća, manipulativna i neistinita.
Svjesni smo da je muftijstvo-mostarsko.ba službena web-stranica jedne vjerske institucije, a ne nužno informativni medij u formalnom smislu. Međutim, stranica ima jasno uređenu rubriku „Vijesti“, sadržaji se objavljuju pod oznakom „Urednik“, imaju naslove, datume, uredničke ilustracije i namijenjeni su javnom informiranju te se potom prenose i u drugim medijima. Stoga molimo Vijeće da, u granicama svojih nadležnosti, razmotri ovaj slučaj, a ako ocijeni da formalna nadležnost nije uspostavljena, da ga razmotri kao otvoreni zahtjev za stručno i javno očitovanje o profesionalnoj prihvatljivosti ovakve prakse.
Sadržaji na koje se ova žalba osobito odnosi:
• 31. kolovoza 2026. – „Lakišića harem i mostarski ‘pravni’ skokovi: Pitanja na koja nema odgovora“
• 8. rujna 2026. – „Kad papiri nestanu, a kosti ostanu: Nelegalno kazalište na Lakišića haremu“
Smatramo da su načinom objavljivanja predmetnog sadržaja, njegovim vizualnim uokvirivanjem te izostankom elementarne provjere iznimno ozbiljnih činjeničnih tvrdnji prekršene odredbe Kodeksa za tiskane i online medije BiH, osobito odredbe o uredničkoj odgovornosti, točnosti i fer izvještavanju, provjeri činjenica, prenošenju dezinformacija i razdvajanju činjenica od komentara.
Uporno ponavljanje skandalozne fotomontaže koja proizvodi lažnu činjeničnu vezu
U objavi od 31. kolovoza 2026. godine službena stranica Muftijstva mostarskog objavila je fotomontažu na kojoj su u jedinstvenu vizualnu cjelinu spojeni: stvarna fotografija gradilišta HNK Mostar, fotografije najlonskih vreća u kojima se nalaze izlomljene mrtvačke kosti i lubanja, fotografija velike iskopane jame ograđene trakom te poruka „NELEGALNO KAZALIŠTE NA LAKIŠIĆA HAREMU U MOSTARU“ “ s grafičkim elementima iz kojih curi crvena tekućina u obliku krvi.
Vizualni elementi i kompozicija fotomontaže (ilustracije) prosječnom čitatelju ne ostavlja dojam da gleda nekoliko nepovezanih ilustrativnih elemenata. Naprotiv, ona vizualno sugerira da su prikazane kosti i prikazana jama sastavni dio gradilišta HNK Mostar, odnosno da su pronađeni tijekom izvođenja radova na zgradi Kazališta.
HNK Mostar izričito navodi da prikazana jama, kao ni mrtvačke kosti i lubanja, nemaju nikakvu prostornu ni činjeničnu vezu s građevinskom česticom na kojoj se gradi zgrada HNK Mostar i da ne predstavljaju iskop nastao tijekom radova na toj građevinskoj čestici. Stavljanje takvih vizualnih elemenata neposredno na fotografiju stvarne zgrade Kazališta stvara lažnu prostornu vezu te jamu, mrtvačke kosti i lubanju, na vrlo agresivan i vulgaran način, pretvara u svojevrsni vizualni „dokaz“ tvrdnje da se Kazalište gradi na neekshumiranim (muslimanskim) kostima i grobovima.
Sama stranica Muftijstva mostarskog potvrđuje da mrtvačke kosti nisu pronađene na građevinskoj čestici na kojoj se gradi zgrada HNK Mostar
Posebno zabrinjava činjenica da sama web-stranica Muftijstva mostarskog u svojim ranijim i najnovijim objavama navodi stvarne okolnosti pronalaska posmrtnih ostataka. U objavi o lokalitetu kojeg Muftijstvo u posljednje vrijeme, bez bilo kakvog pravnog i činjeničnog utemeljenja, naziva „Lakišića harem“, navodi se da su skeletni ostaci pronalaženi tijekom radova na gradskim kolektorima 2017. godine i na pristupnoj odnosno gradskoj cesti 2021. godine. Isto se ponavlja i u objavi od 8. rujna 2026. godine, u kojoj se izričito govori o ostacima pronađenim tijekom radova na kolektoru 2017. i cesti 2021. godine.
Dakle, sama institucija (Muftijstvo mostarsko) koja objavljuje spornu fotomontažu raspolaže informacijom da posmrtni ostaci na koje se poziva nisu pronađeni tijekom izgradnje zgrade HNK Mostar. Unatoč tome, iste fotografije posmrtnih ostataka Muftijstvo grafički umeću uz gradilište HNK-a bez jasne oznake mjesta i okolnosti njihova pronalaska. Time se čitatelju prenosi poruka bitno drukčija od činjenice koju sama web-stranica Muftijstva navodi u tekstualnim objavama.
Praktično je nemoguće da bi se pri izgradnji zgrade HNK mogli pronaći neekshumirani ostaci iz nekog groblja jer se na predmetnoj građevinskoj čestici prije zgrade HNK nalazila velika Robna kuća HIT (izgrađena 1970-ih), a prije zgrade HIT-a željeznička pruga i kolodvor (izgrađen 1884. godine, dakle, prije 142 godine).
Pored toga, na predmetnim posmrtnim ostacima nikada nije provedena forenzička analiza, niti je službeno utvrđeno o koliko skeleta je riječ, iz kojeg razdoblja su pronađene kosti, niti kome su pripadale.
Stoga vizualno poistovjećivanje mrtvačkih kostiju i lubanje – pronađenih tijekom radova na drugim građevinskim česticama – s građevinskom
česticom na kojoj se gradi zgrada HNK Mostar, smatramo osobito ozbiljnim, agresivnim i vulgarnim oblikom krivonavodeće i manipulativne vizualne komunikacije.
Konsternirani smo ovako agresivnom i vulgarnom instrumentalizacijom posmrtnih ostataka
Također smatramo da bilo čiji posmrtni ostaci ne bi smjeli, na ovaj način, služiti kao grafički rekvizit kojim se pojačava politička ili pravna poruka protiv bilo koje institucije. Osobito kada je riječ ne samo o instrumentalizaciji, već i očitoj manipulaciji posmrtnim ostatcima od strane jedne vjerske institucije (Muftijstvo mostarsko) upućenoj prema javnoj instituciji kulture (HNK Mostar).
Fotografije kostiju i lubanje imaju snažan emocionalni, simbolički i mobilizacijski učinak. Upravo zato njihova uporaba nosi posebnu odgovornost. Kada se te fotografije ugrade u fotomontažu uz konkretno gradilište na kojem nisu pronađene, bez jasne oznake stvarnog mjesta i okolnosti pronalaska, njihov se dokumentarni smisao mijenja. One više ne informiraju o stvarnom događaju, nego proizvode drugi događaj – privid i laž da su prikazani posmrtni ostaci pronađeni upravo na prikazanom gradilištu HNK Mostar.
Takva uporaba posebno nas konsternira zato što dolazi sa službene stranice vjerske institucije od koje javnost s pravom očekuje poštovanje prema posmrtnim ostacima i uljuđenu javnu komunikaciju temeljenu na činjenicama i dokazanim tvrdnjama, a ne agresivnu i vulgarnu instrumentalizaciju i manipulaciju bilo čijim posmrtnim ostatcima.
Kategorička tvrdnja „NELEGALNO KAZALIŠTE“ je notorna laž
Na obje fotomontaže sintagma „NELEGALNO KAZALIŠTE“ nije predstavljena kao sumnja, mišljenje ili tvrdnja Muftijstva nego kao kategorička činjenica.
HNK Mostar raspolaže važećim i pravomoćnim odobrenjem za građenje nadležnog tijela Grada Mostara. Ne postoji pravomoćna odluka nadležnog suda ili upravnog tijela kojom je aktualna gradnja zgrade HNK Mostar proglašena nelegalnom. Sumnje u zakonitost dokumentacije bile su predmet postupanja nadležnih institucija; Županijsko tužiteljstvo HNŽ u predmetu T07 0 KTNPO 0030337 22 donijelo je 30. ožujka 2023. Naredbu o neprovođenju istrage, a Općinski i Županijski sud u Mostaru odbili su zahtjeve vezane uz obustavu aktualne gradnje.
Muftijstvo mostarsko ima potpuno pravo javno izražavati sumnju u legalnost gradnje zgrade HNK Mostar, iznositi svoju argumentaciju i pokretati postupke pred nadležnim tijelima. Međutim, nema pravo činjeničnu neistinu, u vizualnoj i javnoj komunikaciji, iznositi i prikazivati kao pravomoćno utvrđenu istinu.
Sve navedene informacije (provjerljive činjenice) više su puta bile javno objavljene i dokumentirane. Stoga se svaka javno iznesena kategorička tvrdnja o nelegalnosti gradnje HNK Mostar treba nužno smatrati notornom laži i klevetom.
Profesionalni standardi na koje ukazujemo
Kodeks za štampane i online medije BiH polazi od uredničke odgovornosti, obveze točnog i fer izvještavanja, provjere činjenica i jasnog razdvajanja činjenica od komentara. Za ovaj slučaj osobito smatramo relevantnim standarde iz članka 2. (urednička odgovornost), članka 7. (točnost, fer izvještavanje i pravo na odgovor) i članka 9. (razdvajanje komentara i činjenica), kao i opće načelo da se fotografije i drugi vizualni materijali ne smiju koristiti na način koji publiku dovodi u zabludu.
