Dobro Selo je naseljeno mjesto u općini Čitluk, Bosna i Hercegovina. Po popisu stanovništva iz 2013. godine u Dobrom Selu živi 410 osoba, čija prezimena su: Miletić, Šaravanja, Ćorić, Raspudić, Selak, Pehar, Kozina, Brkić, Miloš i Bevanda.
Dobro Selo je prepoznatljivo po svetištu Krstivode. Krstivode, visoravan iznad Dobrog Sela, poznata kao jedno od najstarijih hercegovačkih svetišta, koje datira još od 1308. godine.
U centru pozornosti su dva bunara i kapelica. Bunari su izgrađeni od samog kamena bez betona. Način takvog građenja bunara se naziva suhozidno slaganje-ćemerno (slaganje kamena jedan na drugi). Svaki bunar je u to doba imao svoju svrhu, u jednom je stajala voda za potrebe domaćinstva, a u drugom se nalazila blagoslovljena voda. Danas, uz pomoć samih donacija mještana Dobrog Sela restauirane su u kamenu, te je još potrebno obnoviti uništena šumska područja na samom području Krstivoda i oko nje.
Ponekad sjedim sam, u tišini,
pa pustim misli prema domovini,
pustim ih kao oblake da plove,
sanjam budan te najljepše snove.
A snovi lete, ničeg se ne boje,
za njih granice ne postoje
i ispune sve želje moje,
za tren sam tu, ispred rodne kuće svoje.
Za tren sam tu, ispod Krstivode,
gdje napravih prvi korak slobode,
gdje sam rođen, gdje sam dijete bio,
to u srcu nosim i nikad nisam krio!
Za tren se vraćam u djetinjstva dane,
kada svako jutro bezbrižno ti svane,
kada svake noći sa zvukom zvonika
toneš u snove malog pravednika!
Za tren sam tamo gdje cvrčak selo budi,
gdje ustaju zorom stari ljudi,
gdje miriše jutrom tek zalivena kava,
gdje je vjera u Boga iskrena i prava!
Tu su prijatelji moji
i tu smo od uvijek na svome svoji,
tu proljeće oblači najljepše boje,
e tu je rodno selo moje!
A ja ponekad , tijelom u tuđini,
al mislima na svojoj djedovini,
baš k’o sada, noći ove,
dok neka strana riječ ne razbije mi snove!
Ne pripada ovde, ni srce ni duša,
samo ovo raspadljivo tijelo,
sve ostalo tjera me tamo,
ispod Krstivode u moje Dobro Selo!
Velimir Raspudić
Dobro Selo
