Duvar, ta kamena vijugava brana, nepravilna bijela crta građena žuljevitom rukom hercegovačkog seljaka, nezaobilazni je dekor oko skoro svakog obiteljskog imanja u Hercegovini.
Suhozide, te granične crte, kojima su vlasnici ograđivali svoje skromne vrtače, nastajale su tako da je seljak kradući od kamena, godinama tražio plodno zemljano tlo na kojem bi mogao posaditi sjeme.
Što je zemljana površina ispod kamenih naslaga bila plodnija, to su asimetrični, nepravilni zidovi, izgrađeni od kamenja i kamenčića bili širi i dulji.
Hercegovački suhozidi dio su povijesne baštine
“Stoljećima su marljive težačke ruke vadile kamen iz zemlje i slagale ga stvarajući impresivne građevine bez korištenja vezivnog materijala. Tisuće metara suhozidnih ograda, gospodarski i stambeni te razni drugi objekti predstavljaju spomenike ljudskog truda i mudrosti naših predaka. Ubrzana izgradnja posljednjih desetljeća prouzročila je povećanu potrebu za kamenom, koja je podmirena iz suhozidnih građevina. Suhogradnja i suhozidi su dio našeg današnjeg krajolika te spomenici naše starije prošlosti. Sačuvat ćemo ih, prije svega, temeljitom inventarizacijom i vrednovanjem, a onda i izradom elaborata i studija revitalizacije. Stoga je potrebno djelovanje svih nadležnih institucija u svrhu njihove istinske obnove”, kazao je Ivan Dugandžić, voditelj projekta “Suhozidna kulturna baština”.
HERCEGOVAČKI PORTAL
