Glavni učesnici su bili bh. predsjednik Alija Izetbegović, srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman te glavni američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark.
Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznat kao Dejtonski mirovni sporazum, pravni je akt sporazumnog karaktera parafiran u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson kod Daytona, u američkoj državi Ohio, da bi se zvanično prekinuo rat u Bosni i Hercegovini, koji je trajao od 1992. do 1995. Sporazum se naročito bavio budućim upravnim i ustavnim uređenjem Bosne i Hercegovine.
Konferencija je trajala od 1. novembra do 21. novembra 1995. godine.
Glavni učesnici su bili bh. predsjednik Alija Izetbegović, srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman te glavni američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark.
Sporazum je zvanično potpisan 14. decembra 1995. godine u Elizejskoj palači u Parizu.
U bh. entitetu RS danas je neradni dan jer se obilježava Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, poznatog kao Daytonski mirovni sporazum.
Zašto su Hrvati morali ugasiti Herceg-Bosnu?
Hrvatski predstavnici u BiH prihvaćali su sve mirovne prijedloge tijekom rata, a fatalnom se pokazala pogreška s gašenjem entiteta
Nekoliko puta, nedugo nakon rata, razgovaralo s američkim diplomatima s oznakama “on deep background”, a jednom prigodom čak i s jednim od tvoraca Daytonskog sporazuma Richardom Holbrookeom.
Na upit zašto ste ukinuli hrvatski entitet u BiH Herceg-Bosnu, odgovor je bio da to je odlučio predsjednik Franjo Tuđman.
U dokumentima koje je do sada deklasificirala američka Središnja obavještajna agencija (CIA) osnivanje Herceg-Bosne (HB) u studenom 1991. godine, za koju njezini oponenti tvrde da je presuđeno s konačnom odlukom Haaškog tribunala u predmetu koji je zasjenio potez generala Slobodana Praljka, čak nije zabilježeno među najvažnijim događajima posljednjeg rata. Najprije je utemeljena Hrvatska zajednica u Bosanskoj Posavini, nakon toga slijedila je organizacija u središnjoj Bosni.
Stalni prijepori Napokon 18. studenog 1991. godine, na dan pada Vukovara, kada su i Hrvati u BiH bili u šoku i strahu hoće li ih pogoditi ista sudbina grada heroja, odlučili su utemeljiti Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu (HZ HB).
Njezino utemeljenje, pokazalo je to vrijeme, imalo je svoje puno opravdanje i smisao. Najprije u obrambenom smislu jer su Hrvati uspjeli opstati tamo gdje su do kraja rata ostale institucije Herceg-Bosne i postrojbe Hrvatskoga vijeća obrane. Iako to neki drukčije vide, Hrvati su zadržali i svoj politički status u Bosni i Hercegovini, ponajprije zahvaljujući zalogu političke organizacije Herceg-Bosne.
