Naslovnica Istaknuto VELIKO OTKRIĆE U ZALEĐU NEUMA: Geolog „slučajno“ našao otiske dinosaura!

VELIKO OTKRIĆE U ZALEĐU NEUMA: Geolog „slučajno“ našao otiske dinosaura!

Neumski sauropad inače je dio velike obitelji dosta poznatijih titanosaurida čiji su predstavnici iz krede dosegli najveće dimenzije u povijesti planeta. Ipak, sudeći po morfološkim karakteristikama, neumski je titan u trenutku ostavljanja tragova bio tek mladunče. Možda u potrazi za hranom, majkom koja ga je čekala u hladu kakve divovske tropske palme, ili je jednostavno, kako bi se danas reklo, „chillao“.

Na brdu Pasjak, u selu Gradac tek par kilometara udaljenom od centra Neuma pronađeni su jasni i nedvojbeni otisci noge najveće životinje koja je ikad kročila zemljom – dinosaura.

Goran Glamuzina, geolog i zaslužnik za ovaj nevjerojatan nalaz upućuje nas da se po svemu sudeći radi o vrsti sauropad – patuljastom četveronožnom dugovratom dinosauru koji je „ne tako davno“, u razdoblju gornje krede, nekad prije 85-90 milijuna godina, tumarao otočjem drevnog neumskog arhipelaga.

Na slojnoj kamenoj plohi na kojoj su pronađeni tragovi, svjedoči ovaj znanstvenik i entuzijast, nalazi se najmanje 16 otisaka dinosaura iz skupine sauropada, od kojih je 14 kristalno jasno razlučivo s jasnim morfologijama otiska, dok su dva do tri otiska nešto slabije razlučiva što je uvjetovano kombinacijom načina kretanja dinosaura , te karakterom sedimenta i njegove plastičnosti na kojemu je ostavio tragove.

Naknadnom usporedbom izgleda same staze sa otiscima, istraživač je dodatno zaključio kako se sauropad u datim trenucima prapovijesti kretao jako sporo, pri čemu je tijekom tog njemu znanog „geganja“ imao tendenciju skretanja udesno.

Tako je neumski dinosaur u doslovnom smislu uhvaćen u vremenu i to nakon osamdesetak milijuna godina.

Iako sve ovo zvuči kao znanstvena fantastika iz Jurskog parka, Glamuzina nam objašnjava kako se u ovom prapovijesnom razdoblju područje Hercegovine i Dalmacije nalazilo dosta južnije na nižoj geografskoj paraleli pa je zbog blizine Ekvatora na ovim područjima vladala tropska klima. Područje današnje Općine Neum većim je dijelom bilo prekriveno plićom morskom/oceanskom površinom na kojoj su se nizali veći i manji otoci drevnog arhipelaga. Upravo takva okolišna konstrukcija omogućila je razvoj i lagodan život ovih divovskih stvorenja, ali i fosiliziranje njihovih ostataka za budućnost.

Neumski sauropad inače je dio velike obitelji dosta poznatijih titanosaurida čiji su predstavnici iz krede dosegli najveće dimenzije u povijesti planeta. Ipak, sudeći po morfološkim karakteristikama, neumski je titan u trenutku ostavljanja tragova bio tek mladunče. Možda u potrazi za hranom, majkom koja ga je čekala u hladu kakve divovske tropske palme, ili je jednostavno, kako bi se danas reklo, „chillao“.

Kako god, Goran Glamuzina ga je oteo mitu i predstavio svijetu kojemu sada ostaje na prepoznavanje ova iznimna znanstveno – istraživačka ali i turistička vrijednost. O nevjerojatnom i unikatnom geološko – arheološkom potencijalu neumskog zaleđa upravo je Glamuzina pisao i istraživao nebrojeno puta. Fosilizirani trag dinosaura možda je i kruna njegove dosadašnje karijere. Bio bi red stoga da mu se i Neum ispravnim pristupom i vrednovanjem ponajprije ovog, a onda i drugih nalaza dolično i zahvali, te svoju Općinu uvede u novu eru turističkog razvoja temeljenog na okamenjenim otiscima neumskog sauropada.

Zapitajmo se samo, što bi bilo koji grad i država zapadnog svijeta dali da u svojim granicama imaju svoj privatni Jurski park? E, pa Neum ga ima. Dobrodošli!

Više info: https://hercegovina-geoarheo.blogspot.com/2019/04/dinosauri-kod-neuma-tragovi-dinosaura.html?fbclid=IwAR183LL9vlPsbsNTvJgRHpkamdcc-MivxEypDb0Wjmigbr0TSVnu8wRlSAI