Naslovnica Društvo Danas se održava 305. Sinjska alka. Nadaleko je to poznata hrvatska viteška...

Danas se održava 305. Sinjska alka. Nadaleko je to poznata hrvatska viteška igra

Danas se održava 305. Sinjska alka. Nadaleko je to poznata hrvatska viteška igra, ustanovljena je u znak sjećanja na veliku pobjedu mletačke vojske i naroda Cetinske krajine nad Osmanlijama 14. kolovoza 1715. Na Alki će se natjecati 17 alkara, a alkarske svečanosti održavaju se pod posebnim okolnostima zbog pandemije koronavirusa.

Sinjskoj alki pristustvovat će predsjednik Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i premijer Andrej Plenković te niz ministara. Svi oni sudjelovat će na Vojvodinom prijemu u Alkarskim dvorima, gdje se očkuje i obraćanje predsjednika. Plenković i Jandroković predhodno će posjetiti Samostan Čudotvorne Gospe Sinjske.

U čast Gospe Sinjske, koja je prema predaji otjerala Osmanlije, kao vječni zavjet odanosti i poštovanja Sinjani su utemeljili Alku. Svake godine, prve nedjelje u kolovozu, oživljavaju slavnu pobjedu. Jahači (alkari) na konju, u punom galopu, oko 3 metra dugačkim kopljem gađaju željeznu alku obješenu na konopu preko trkališta. Alkar mora biti rođeni Cetinjanin, imati oko sokolovo i čvrstu desnicu, a ponajviše mora biti častan i pošten čovjek.

Alkarsko natjecanje počinje svečanom povorkom koju predvodi harambaša i odabrana četa alkarskih momaka, za kojima slijede buzdovandžije i štitonoša koji nosi trofejni turski štit te vodiči edeka. Alkarsku četu predvodi barjaktar (nosi zastavu Viteškog alkarskog društva, uz koju je i lik Gospe Sinjske) s pobočnicima i alkarski vojvoda (zapovjednik alkarske povorke) s ađutantom. Za njima u dvoredu jaše četa alkara s kopljima. Na začelju povorke je alajčauš (zapovjednik čete alkara kopljanika).

U viteškom alkarskom natjecanju sudjeluju samo alkari kopljanici, a slavodobitnik je onaj koji u tri trke gađanjem u alku sakupi najviše punata (bodova). U alkarskoj povorci sudjeluje najmanje 11, najviše 15, a iznimno 17 alkara kopljanika.

Alkarski je kolut (alka – od arap. balqa = kolut) od kovanog željeza, napravljen od dva obruča sa zajedničkim središtem. Mjereći njihovu unutrašnju stranu veći obruč ima promjer od 131,7 mm, a manji 35,1 mm. Obruči su međusobno povezani trima kracima koji idu od jednog obruča prema drugom i dijele prostor između obruča na tri jednaka dijela. Obruči i krakovi debeli su 6,6 mm i imaju oštar rub s one strane s koje se kopljem gađa u alku. Petlja za vješanje alke nalazi se na polovici jednog od tri jednaka luka većeg kruga alke.

Pogodak u mali srednji kolut (‘u sridu’) donosi 3 punta, u gornji pregradak 2 (‘udva’), a pogodak u jedan od dvaju donjih pregradaka po 1 punat (‘ujedan’). Ako je alkar kopljem dodirnuo alku ili je pogodio kariku držača, kaže se ‘uništa’, a ako alka ostane netaknuta, kaže se ‘promašio’. U slučaju da dva ili više alkara nakon treće trke imaju isti broj punata, izvršava se pripetavanje (doigravanje, nadigravanje, foranje).