I cijepljeni se mogu zaraziti koronavirusom, ali onda najčešće imaju samo blaže simptome, jer imunizacija sprečava teške simptome ili smrtni ishod od posljedica COVID-19.
Uvijek iznova stižu vijesti o tome da su i cijepljeni oboljeli od COVID-19. Ali to ne treba biti razlog za čuđenje, niti argument protiv cijepljenja, jer čak i ako netko nakon cijepljenja ima blage simptome ili je pozitivan na koronavirus, cjepivo ostaje efikasno, piše Deutsche Welle. Naime, cjepivo radi ono što zapravo i treba – sprečava teške oblike bolesti, a time i smrtonosni ishod. Koliko su trenutno odobrena cjepiva efikasna?
Sva cjepiva koja su do sada odobrile zdravstvene službe EU (EMA) i SAD (FDA) imaju veliku efikasnost. Primjerice, iRNK cjepiva BioNTech/Pfizer i Moderna imaju efikasnost od 95 posto, vektorska cjepiva AstraZeneca, prema najnovijim podacima, 76 posto.
To međutim, znači da je moguće zaraziti se i nakon cjepljenja. Ali, ako se efikasnost ocjenjuje u odnosu na teške simptome bolesti, sva cjepiva prolaze znatno bolje. Ukoliko dođe do infekcije one obično sprečavaju težak tok bolesti, zbog kojih pacijenti moraju biti priključeni na respirator ili od čijih posljedica umiru. Zašto ipak ima smrtnih slučajeva i nakon cjepljenja?
I u Njemačkoj je već bilo slučajeva da su stariji ljudi u staračkim domovima i nakon primljenog cjepiva imali teške simptome COVID-19 ili čak umrli. Međutim, nalazi pokazuju da su se ti pacijenti zarazili neposredno prije ili nakon cjepljenja.
Cjepivo dakle nije imalo dovoljno dugo vremena da razvije adekvatnu imunološku zaštitu i zaštiti pacijenta. Institut Robert Koch (RKI) piše da posebno dvije okolnosti mogu dovesti do oboljenja nakon cjepljenja – ukoliko se infekcija dogodila kratko prije ili u prvim danima nakon cjepljenja, jer tijelu su potrebna oko dva tjedna kako bi izgradilo imunološku zaštitu. Potpuna zaštita se postiže tek nakon druge doze cjepiva.
Sterilizirajući ili funkcionalni imunitet? Liječnici prave razliku između sterilizirajućeg i funkcionalnog imuniteta. Sterilizirajući imunutet znači da osoba koja je cjepljena više nikoga ne može zaraziti. Prve analize cjepiva BioNTech/Pfizer iz Izraela pokazuju da ljudu koji su primili dvije doze cjepiva imaju 92 posto manji rizik da zaraze druge ljude. Tako se barem za ovo cjepivo može kazati da razvija prilično visok sterilizirajući imunitet protiv najčešćih varijanti virusa. Još uvijek nema pouzdanih podataka za sva cjepiva, ali vjerojatno su i kod drugih slične vrijednosti.
Zato važi sljedeće – tek kada postoje jasni dokazi da cjepljena osoba ne može zaraziti druge ili kada se postigne dovoljno visok imunitet krda, vlasti mogu cjepljene osobe osloboditi obveze nošenja maski ili držanja odstojanja. Ali još uvijek nismo dotle stigli. S druge strane dokazano je da funkcionalni imunitet jamče sva cjepiva. One sprečavaju ili smanjuju rizik od teških simptoma, pa čak i u rijetkim slučajevima bolesti one značajno skraćuju njen tok, prenosi Faktor. Koliko dugo cjepivo štiti od infekcije?
Za sada nema jasnog odgovora, bez obzira o kojoj je cjepivu riječ. Prije nego što su cjepiva odobrene, istraživači su uspjeli utvrditi koliko su one sigurne. U trećoj fazi razvoja cjepiva također se radilo o funkcionalnoj efikasnosti. Potrebno je vrijeme da bi se utvrdilo koliko dugo traje imunitet. Zato se razdoblje nakon odobravanja često označava kao četvrta faza razvoja cjepiva, piše Večernji list BiH.
Trenutno smo usred te faze. Pouzdane informacije o trajanju imuniteta bit će dostupne tek nakon nekoliko mjeseci ili čak godina. Koje su posljedice mutacija? Različita cjepiva različito reagiraju na različite mutacije. Proizvođače cjepiva, primjerice, zabrinjava varijanta – P.1 koja je otkrivena u Brazilu i s kojom se zarazio veliki broj ljudi, iako su već jednom bili zaraženi ili su se već cijepili.
I sa južnoafričkom varijantom – B.1351 mogu se zaraziti i oni koju su cijepljeni. Liječnici su to mogli dokazati na primjeru cjepiva AstraZeneca. Ali i u tom slučaju liječnici polaze od toga da će cjepivo doprinijeti da simptomi bolesti budu blaži, kao i da će doprinijeti smanjenju broja pacijenata kojima je potrebno intenzivno medicinsko liječenje.
HERCEGOVAČKI PORTAL