U izazovnim vremena na početku 90-ih godina, u situaciji sloma središnjih institucija BiH, agresiji i napadima na prostore naseljene Hrvatima, političko vodstvo hrvatskog naroda u BiH imalo je mudrosti, snage i hrabrosti kroz Hrvatsku zajednicu, a nakon toga i Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu pružiti odgovor na sve izazove te stvoriti temelje za opstanak na prostorima koje je branilo Hrvatsko vijeće obrane.
Danas, u daytonskoj BiH hrvatski narod traži svoja politička prava, a Herceg Bosna, kao oblik organiziranja koji je težio srednjem putu unutar BiH, između unitarizacije i disolucije, bila je odraz težnji za Bosnom i Hercegovinom u kojoj će sva tri naroda biti ravnopravna.
Zahvala
Ovih dana prisjećamo se 28. godišnjice utemeljenja Hrvatske Republike Herceg Bosne, a tom prilikom izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora i Glavnog vijeća HZ HB položilo je vijence i zapalilo svijeće pred spomen-obilježje ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, prisjećajući se svih umrlih dužnosnika i utemeljitelja HR HB, kao i svih poginulih branitelja.
Nešto kasnije na grobu pokojnog predsjednika Mate Bobana također su položeni vijenac i zapaljene svijeće. Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović u izjavi medijima kazao je kako se 28 godina nakon utemeljenja Hrvatske Republike Herceg Bosne s još više žara i jasnog odnosa prema utemeljiteljima Hrvatske zajednice, a potom i Hrvatske Republike Herceg Bosne prisjećamo tog vremena ponosni.
Svi oni koji su tada imali dovoljno mudrosti, snage i odlučnosti u posebno izazovnom vremenu za Bosnu i Hercegovinu, a i Hrvate u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj donosili su odluke s kojima smo očuvali hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, a time i samu Bosnu i Hercegovinu, poručio je Čović, uputivši veliku zahvalu svima čijim su se sjenama naklonili i za njih pomolili, ali i ohrabrenje svima onima koji danas dvoje oko vrijednosti Domovinskog rata.
Domovinski rat je, svetinja za hrvatski narod. Na njega moramo biti ponosni, biti ponosni na svakog našeg branitelja. Oni koji bi željeli špekulirati ratom, zločinima u ratu, neka dođu pogledati dugometražni dokumentarni film “Zidine” koji govori o logorima u Bosni i Hercegovini i stradanju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Da nije bilo Hrvatske Republike Herceg Bosne, Hrvatske zajednice Herceg Bosne i Hrvatskog vijeća obrane i svih onih koji su bili u takvoj jednoj političkoj, vojnoj i policijskoj strukturi, siguran sam da mi danas ne bismo imali Bosnu i Hercegovinu, niti bi hrvatski narod mogao maštati o svojoj jednakopravnosti na svakom dijelu Bosne i Hercegovine. S te strane, velika hvala svima onima koji su u to vrijeme pokrenuli ovaj veliki projekt – istaknuo je Čović.
Također, u sklopu ove obljetnice u ponedjeljak, 30. kolovoza, s početkom u 19 sati u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače bit će prikazana premijera dugometražnog dokumentarnoga filma “Zidine” o logorima za Hrvate u Domovinskom ratu. Ustroj Hrvatske zajednice Herceg Bosne, a koja je prethodila Republici, bio je prvenstveno odgovor na nesposobnost tadašnjih državnih institucija BiH zaštititi svoje građane, u ovom slučaju Hrvate koji su se prvi našli na udaru agresije JNA. Kroz Herceg Bosnu Hrvati su dali nemjerljiv doprinos očuvanju teritorijalnoga integriteta Bosne i Hercegovine, dok je u političkom smislu Herceg Bosna bila izraz težnje hrvatskog naroda za stvaranje Bosne i Hercegovine u kojoj će sva tri naroda biti jednakopravna.
Politička prava
Herceg Bosna je u proljeće 1994. godine unijela svoje temelje u tadašnju hrvatsko-bošnjačku Federaciju, uz nadu kako će taj entitet biti prostor za osiguranje pune institucionalne i teritorijalne ravnopravnosti Hrvata u BiH. Podsjećamo, i sama je Federacija Washingtonskim sporazumom i bila zamišljena na taj način, ali je u razdoblju koje je uslijedilo nakon okončanja rata došlo do nametanja niza promjena kojima su hrvatskome narodu oduzimana politička prava, a Federacija pretvorena u entitet u kojemu se svaka odluka može vrlo lako donijeti i bez glasova političkih predstavnika Hrvata. Istodobno, erozija političkih prava Hrvata nametnutim promjenama dovela je do situacije u kojoj jedan narod, bošnjački Hrvatima danas može birati izaslanike u Dom naroda, kao i člana Predsjedništva, a ukinuta je i odredba prema kojoj su u izboru predsjednika i potpredsjednika FBiH klubovi naroda (bošnjački i hrvatski) odvojeno kandidirali po jednu osobu, kao i odredba kojom je bila potrebna većina u svakom klubu Doma naroda.
Piše Dario Pušić
HERCEGOVAČKI PORTAL
