Sva pažnja svijeta usmjerena je na Ukrajinu. No, ruska težnja za vlašću također je usmjerena na republike, nasljednice Jugoslavije. To posebno pogađa jednu državu – Bosnu i Hercegovinu, piše njemački tisak.
Welt piše da NATO naoružava svoj jugoistočni bok. “Savez planira smjestiti ‘borbenu skupinu’ pod francuskim vodstvom u Rumunjskoj ovog proljeća. “Oko 1000 borbeno obučenih vojnika trebalo bi podcrtati obrambenu spremnost Zapada – to je izravna poruka Moskvi”, piše berlinski dnevnik, dodajući da jak jugoistočni bok nije u interesu NATO-a samo zbog ukrajinske krize.
Moskva cilja na bivše jugoslavenske republike
U tekstu se naglašava da u ruskoj strategiji “vraćanja dominacije u izgubljenim sferama utjecaja nakon Hladnog rata, jedna do sada zanemarena regija igra odlučujuću ulogu”. “Moskva, preko Crnog mora i bivše članice Varšavskog pakta, Bugarska i Rumunjska, ciljaju na bivše jugoslavenske republike, kojima često otvoreno dominiraju proruske snage.”
List piše da je to posebno uspješno u Srbiji. To ilustrira naslovna stranica provladinih novina Informer, jutro nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin priznao neovisnost separatističkih područja u istočnoj Ukrajini i poslao trupe u te regije: „Amerikanci guraju svijet u kaos – Ukrajina je napala Rusija.” Dodaje se i da srbijanski predsjednik Vučić stalno naglašava da “dok se on pita, njegova zemlja nikada neće postati članica NATO-a”.
“Sigurnosni interesi”
Kako bi razumjeli kako Rusija projektira svoju moć, stručnjak za sigurnost iz think tanka Europskog vijeća za vanjske odnose Gustav Gressel ukazuje na ‘dugački telegram’ koji je poslao američki diplomat George F. Kenan iz Moskve 1946. koji je pomogao u određivanju hladnoratovskog obuzdavanja Washingtona. strategija: „Rusija svoje susjede vidi ili kao neprijatelje ili kao vazale. “Morate kontrolirati vazale i zastrašiti neprijatelje”, rekao je Gressel.
“I jedno i drugo zahtijevaju projekcije vojnih sposobnosti”, stoji u tekstu i dodaje da Rusija drugim zemljama prenosi sliku o sebi da je “uvijek i svugdje spremna krenuti u ofenzivu”. “Kremlj to naziva ‘sigurnosnim interesima’.” Dodikov najvažniji saveznik je Putin List dalje piše da crnomorske države Rumunjska i Bugarska nisu nužno cilj Moskve, već prije “moguća kapija u regiju u srcu Europe, koju rusko vodstvo želi oduzeti zapadnom utjecaju – zapadnom Balkanu”. ” “Najbolji primjer za to je Bosna i Hercegovina. Ondje sebe vide kao drugu frontu mogućeg sukoba s Rusijom nakon Ukrajine.
Zato što moćni političar bosanskih Srba Milorad Dodik forsira odcjepljenje svoje Republike Srpske. “Njegova politika dijelom podsjeća na ideje ‘Velikog srpskog carstva’, koje su dovele do brutalnog prognaničkog rata protiv bosanskih muslimana u jugoslavenskim ratovima 1990. godine”, piše Welt, dodajući da je Dodikov najvažniji saveznik Putin. No, on ima potporu Srbije, kao i mađarskog premijera Viktora Orbana.
List ističe da su s druge strane Europska unija i Sjedinjene Američke Države koje su uspostavile poslijeratnu strukturu Bosne i Hercegovine. Rusija Treffen Milorad Dodik i Vladimir PutinDodik u Kremlju pod Putinom Stručnjak za sigurnost Gressel, piše Welt, vidi paralele između Beograda i Moskve. Kaže da ni jedan ni drugi ne žele prihvatiti teritorijalne gubitke iz 1990-ih i dovesti u pitanje neovisnost država sljednica.
“Za Moskvu se podrazumijeva da Beograd, zbog svoje povijesti i kulture, ima pravo na sfere utjecaja na kolonije u svom susjedstvu”, rekao je Gressel, dodajući da isto pravo sebi daje i Kremlj.
“U konceptu poretka, bivša Jugoslavija je mali postsovjetski prostor.” Gressel također opisuje scenarij u kojem bi se separatističke snage u Republici Srpskoj mogle odvojiti od svog dijela zemlje.
“Tada bi vojnici europske vojne misije EUFOR morali posegnuti za oružjem”, ističe berlinski dnevnik Welt. Dodaje se i da bi tada Rusija inzistirala na vlastitoj vojnoj prisutnosti na terenu, kako bi zaštitila srpske interese. “Moskva bi mogla pokušati doći do Srbije preko Crnog mora i Bugarske”, piše Welt.
Napad na Daytonski sporazum Njemački dnevnik Tageszeitung donosi intervju s Adisom Ahmetovićem (SPD), novim izvjestiteljem Bundestaga za zapadni Balkan. Taz: Trebamo li s napadom na Ukrajinu posvetiti više pažnje sukobima na Balkanu koje Putin podržava? Rusija masovno podržava nacionalističke i antidemokratske snage na tom području. Srpski nacionalist Milorad Dodik žestoko je napao Analenu Berbok u ponedjeljak, a time i njemačku politiku u cjelini.
Nije li ovo izravan napad na liberalne demokracije u Europi? Adis Ahmetović: Naše demokratske vrijednosti trebamo braniti svugdje, pa tako i na području Zapadnog Balkana. Ovdje se, a to se često zaboravlja, prije 30 godina vodio rat na europskom tlu, koji još nije razriješen. To se sada odražava na Balkanu
morali svuda da branimo naše demokratske vrijednosti, takođe i u regionu zapadnog Balkana. Ovdje se, a to se često zaboravlja, prije 30 godina na evropskom tlu vodio rat, koji još nije razriješen.
To, što se sada reflektuje i na Balkan, otkriva i pomalo krizu u Evropskoj uniji, jer sa Mađarskom, sadašnjim rukovodstvom u Sloveniji, Hrvatskoj i Poljskoj, evidentno je da neke zemlje članice idu u pravcu autokratije, ili se razvijaju u simpatizere ruske politike. Reakcije iz Brisela na ovo su različite. Pozitivno je to što Velika Britanija trenutno zauzima jasan stav o zapadnom Balkanu i protiv je političke destabilizacije i za demokratiju i ljudska prava.
Kako bi na ovu situaciju trebalo da reaguje Njemačka?
Njemačka bi, kao liberalna demokratije morala efikasnije da igra svoju ulogu na Zapadnom Balkanu. To isto očekuju od nas i demokratske snage na Balkanu i u Bosni. Sankcije se moraju uvesti ne samo protiv Milorada Dodika, već protiv dijela političke elite, čitavog sistema, i u drugim dijelovima zemlje, koji ljude uzimaju za taoce. Želimo da naše investicije stignu do ljudi, želimo da se zemlja i dalje razvija u ustavnu državu i da ne bude dalje destabilizovana.
Na konstataciju novinara taz-a da su hrvatski ekstremisti prošlog vikenda zaprijetili da će uspostaviti hrvatsku državu ako njihov izborni zakon ne bude prihvaćen, Ahmetović kaže: „To je pokušaj razbijanja zajedničke države i time atak na Dejtonski sporazum i atak na evropske vrijednosti.”
Ahmetović je u initervjuu takođe istakao da je Poslanička grupa SPD-a već odlučila da produži mandat Eufora, o čemu će se sa saveznicima odlučivati u novembru 2022. godine. „Mišljenja sam da mi kao Njemačka moramo da budemo uključeni u Eufor u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Njemačka mora biti spremna za ovo”, rekao je Ahmetović.
On naglašava da sa novom vladom, sa Analenom Berbok i Olafom Šolcom, sada postoji prilika da se napreduje u ovom pravcu. „U narednim mjesecima u Bundestagu će se voditi prva debata o Zapadnom Balkanu. Pitanje Bosne i Hercegovine mora konačno dobiti veći prioritet”, kazao je poslanik njemačkog Bundestaga bh. porijekla Adis Ahmetović.
HERCEGOVAČKI PORTAL
