Hrvati bi bošnjačkoj politici mogli, međutim, vratiti istom mjerom. Pa, kad već ne mogu izabrati svog predstavnika, jer im Bošnjaci preglasavanjem nameću Komšića, mogu presudno utjecati na izbor bošnjačkog člana Predsjedništva.
Namjere su da se pridržavamo Daytonskog sporazuma, što se krši, krše ga određeni ljudi, određene političke opcije i to uporno rade i Hrvatsku optužuju za zločinački pothvat.
To od tri člana Predsjedništva BiH rade aktivno i dnevno dvojica, predstavnik bošnjačkog i predstavnik hrvatskog naroda, rekao je Milanović, misleći na Šafika Džaferovića i Željka Komšića.
Od ranije je već poznat i više puta javno iznesen stav predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i predsjednika Hrvatske vlade Andrije Plenkovića da Željko Komšić nije legitimni predstavnik hrvatskog naroda u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine jer ga nisu izabrali građani BiH hrvatske nacionalnosti.
Željko Komšić nije i ne može biti predstavnik niti predsjednik hrvatskoga naroda u tročlanom Predsjedništvu BiH
Zamislimo malog Pericu, učenika 2. razreda osnovne škole Mustafa Busuladžić u Sarajevu. “Perice”, pita ga učiteljica, “što ćeš biti kad porasteš?” “Kad porastem bit ću Željko Komšić”, kaže Perica kao iz topa.
Najznačajnije je to što je kristalno jasno da Željko Komšić definitivno ne predstavlja Hrvate i da ga u toj ulozi ne prihvaćaju ni Hrvati u BiH, niti Hrvatska država.
Moguće je da je u pitanju taktika da Komšić bude doveden u situaciju da nije nikome prihvatljiv i u poziciju da njegov politički angažman postane apsolutno beskoristan.
Zašto stvari ne promatrati tako da ga se Bošnjaci žele riješiti, ali tako da ne ispadne da su ga oni uklonili moglo bi se dogoditi da Komšić na kraju Bošnjacima postane najveći teret.
Željko Komšić, jedini “predsjednik” u povijesti koji ne smije među svoj narod. Treći put biti na čelu države, bez ikakvog političkog cilja, svrhe, smisla i i usuda. Postavljen tek da ponižava narod svog oca.
Nekad se ponaša poput klošara, jednog od onih “frajera” koji šibicare u nekom haustoru i vrebaju priliku kako nekoga zeznuti za jednu marku, dvije cigare ili nešto tako prizemno što je svojstveno ljudima s karkterom poput Komšićevog.
Cijelu političku karijeru je proveo šibicarski i na razne načine se očešavao gdje je i kako mogao.
Prvo je, kao mlad, na račun toga što je Hrvat dobio poziciju u Veleposlanstvu da bi se potom SDP-u prodao kao “normalan” Hrvat koji ga je nakon par nebitnih parlamentarnih epizoda na više razina gurnuo kao kandidata za Predsjedništvo BiH.
Željko Komšić ima novi nadimak na koji se ljuti. Potpredsjednik HNS-a Mario Karamatić nazvao je nelegitimnog člana Predsjedništva BiH i drugog bošnjačkog člana Željka Komšića “mitski balija”.
“Na zadnjoj sjednici Hrvatske Demokratske Zajednice održanoj u Mostaru, jednoglasnom odlukom je odlučeno da se Željku Komšiću ukine status nepoželjne osobe u Hercegovini”. Željko je to sa oduševljenjem prihvatio i jako ga je usrećilo ali samo nakratko, dok nije skužio da taj film ipak neće gledati.
”Željko Komšić – persona non grata” Brojne općine s većinski hrvatskim stanovništvom Komšića su proglasile nepoželjnim
“Komšić nije hrvatski član Predsjedništva BiH”. Inače, nije dobrodošao u pet županija u Federaciji BiH, gdje su Hrvati većina, odnosno u Zapadnohercegovačkoj, Posavskoj, Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj i Hercegbosanskoj.
U otvorenom pismu koje su potpisali dužnosnici pet županija navodi se da je na izborima “hrvatski narod uvjerljivom većinom izabrao Dragana Čovića za svog legalnog predstavnika u Predsjedništvu BiH.
Iz više općina s hrvatskom većinom priopćeno je da Komšić nije dobrodošao na područje tih općina, osim turistički. Hrvatski načelnici i predsjednici općinskih vijeća u 11 općina Županije Središnja Bosna poručili da Komšić nije dobrodošao.
Nije dobrodošao ni u Čitluk, Livno, Čapljinu, Posušje, Grude i Mostar, a braniteljske udruge su se izjasnile kako Željko Komšić nije dobrodošao na obljetnice, i ne može polagati vijence poginulim braniteljima.
Željko Komšić potkopava temelje američkog mirovnog p, odnosno Daytonskog sporazuma te konstitutivnost i jednakopravnost naroda. On zagovara uvođenje isključivo građanskog modela uređenja BiH- suprotno Ustavu i Daytonskom sporazumu.
U tome ga podržava gotovo sva bošnjačka politička i medijska scena, koja vjeruje da se bori za BiH onemogućavanjem Hrvata da biraju svog člana Predsjedništva i izaslanike u federalni Dom naroda.
Vrijeme je za aktiviranje HR Herceg-Bosne
Pokušaji stvaranja jednonacionalne bošnjačke države imaju svoje korijene u Islamskoj deklaraciji Alije Izetbegovića, događajima nakon prvih višestranačkih izbora, ponašanjem bošnjačke politike tijekom srpske agresije kada su izjavljivali da to nije njihov rat, potezima nakon rata, a sve je kulminiralo otimanjem pozicija i pokušajima potpunog uništenja političke pozicije Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda u BiH.
S obzirom da je bošnjačka politika razorila Federaciju BiH, hrvatsko političko vodstvo treba žurno aktivirati sedmi zaključak s posljednjeg izvanrednog zasjedanja Hrvatskoga narodnog sabora, a koji se odnosi na institucionalnu i teritorijalnu reorganizaciju BiH temeljenu na federalizmu i konsocijaciji.
Potrebno se vratiti na postavke prije Washingtonskog sporazuma i proglasiti Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu koja bi imala izvršnu, zakonodavnu i sudbenu vlast.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna bi se prostirala na području koje je Hrvatsko vijeće obrane (HVO) obranilo tijekom Domovinskog rata, a unutar međunarodno priznatih granica Bosne i Hercegovine.
