Naslovnica Politika Ovo je jedini način da Hrvati spriječe majorizaciju u izboru za hrvatskog...

Ovo je jedini način da Hrvati spriječe majorizaciju u izboru za hrvatskog člana Predsjedništva BiH

Nakon što je Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća napusto BiH, zakucavši “čavao u lijes”, što bi rekao hrvatski predsjednik Zoran Milanović, bilo kakve izmjene Izbornog zakona do izbora u listopadu, postalo je bjelodano jasno da će se izbori u BiH 2. listopadu održati po postojećem protuustavnom i diskriminacijskom Izbornom zakonu.

Takva pravila omogućavaju Bošnjacima luksuz birati između više kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, i k tomu majorizirati Hrvate u izboru hrvatskog člana, dok će se Hrvati ponovo morati zbiti oko jednog kandidata da bi ih u tome pokušali spriječiti. Tomu ćemo i ove godine, bez sumnje, svjedočiti, budući će se za poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH, kako je najavio ponovo kandidirati Željko Komšić, koji ne samo da računa isključivo na glasove Bošnjaka, već se, prema upućenim na popisu stanovništva nije ni izjasnio kao Hrvat, već kao Bosanac. No, kako Zakon o zaštiti podataka onemogućava da se to provjeri, Komšić će za potrebe izbora u rubriku nacionalnost upisati Hrvat, jer je to, po sadašnjem Zakonu, uvjet za kandidaturu za hrvatskog člana Predsjedništva BiH

U Federaciji BiH, koja je izborna jedinica za izbor i hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva bošnjačkih birača je četverostruko više nego hrvatskih. Tako je na prošlim izborima, pri izlaznosti od 56 posto, za Komšića i ostale kandidate bošnjačkih stranaka za Predsjedništvo BiH glasovalo oko 805.000 birača, dok je za dvoje kandidata hrvatskih stranaka (Dragana Čovića i Dianu Zeleniku) glasovalo 185.000 birača. Komšić je te 2018., podsjetimo, osvojio oko 225.000, a lider HNS-a 159.000

Bez obzira na nepravedni (neizmjenjeni) Izborni zakon, stranke okupljene oko Hrvatskog Narodnog Sabora, ponovo će, prema najavama, u apsurdnu i ponižavajući utrku za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, premda se razmišljalo i o bojkotu izbora za tu instituciju. No, vjerojatno se zaključilo kako bojkot ne bi puno toga promijenio. Komšić bi glatko, ovaj put, bez obzirao na broj osvojenih (bošnjačkih) glasovao, po četvrti put zasjeo u Predsjedništvo BiH, a efekat hrvatskog bojkota izvan BiH, ne uključujući Hrvatsku, ne bi imao, pretpostaviti je, bogzna kakav odjek.

S druge, pak, strane jedan kandidat kojeg će podržati sve stranke HNS-a ima kakvu takvu šansu ući u Predsjedništvo BiH. Naravno, pod uvjetom masovne mobilizaciji hrvatskih birača u BiH, ali i onih izvan BiH. Zbog negativnog prirodnog priraštaja i odlaska u inozemstvo hrvatsko biračko tijelo se od posljednjih izbora značajno smanjilo. Prema crkvenim podatcima u BiH trenutno živi 360.000 Hrvata, što znači da je onih s pravom glasa oko 290 tisuća. No, u jednakom postotku smanjio se i broj Bošnjaka, koji, također, odlaze u potragu za boljim životom i europske i druge zemlje, pa je omjer hrvatskih i bošnjačkih birača u zemlji, ali i izvan nje ostao isti 1:4.

Računica pokazuje da bi pri izlaznosti birača na prošlim izborima od 56 posto, odziv hrvatskih birača trebao biti iznad 80 posto da bi spriječili ponovni izbor Komšića na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Nameće se i pitanje postoji li osoba koja bi mogla izvesti na birališta, s kakvim programom, retorikom i karizmom toliki broj Hrvata u BiH, te mobilizirati hrvatsku dijasporu? Je li taj podhvat uopće realan s obzirom da od rata do danas ni na jedne izbore, nije izašlo više od 60 posto birača u BiH.

Politički najsnažnija osoba među aktualnim hrvatskim političarima i dalje je, ne samo prema izbornim rezultatima, lider HDZ BiH i HNS BiH Dragan Čović. No, ako je vjerovati predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću, Čović se ne namjerava ponovo kandidirati za Predsjedništvo BiH. Jedino što je do sada poznato je da su se hrvatske stranke, članice HNS-a usuglasile, da će najjača među njima- HDZ BiH- predložiti kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Hoće li se Čović predomisliti pa ponovo i pod pritiskom svojih stranačkih kolega, ali i lidera drugih hrvatskih stranaka, prihvatiti kandidaturu i teret koja ona nosi u nefer izbornoj utakmici, ili će on i HDZ BiH predložiti nekog drugog- znam ćemo narednih dana ili tjedana. Do predaje kandidatskih listi za Predsjedništvo BiH ostalo je još više od mjesec dana. Krajnji rok je 3. srpanj.

Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

Hercegovački portal