Naslovnica Zanimljivosti Na današnji dan umro Časni Sluga Božji Petar Barbarić

Na današnji dan umro Časni Sluga Božji Petar Barbarić

Rođen je 19. svibnja 1874. godine u Šiljevištima, župa Klobuk kod Ljubuškog u pobožnoj hrvatskoj obitelji s devetero djece.

 

Djetinjstvo je proveo na paši s ovcama uz pobožne knjige. U pučku školu pošao je tek s dvanaest godina, kad je u Veljacima otvorena škola. U dvije godine završio je četiri razreda škole s odličnim uspjehom. Roditelji nisu imali novaca za njegovo daljnje školovanje pa je u Vitini izučio trgovački zanat. Kao trgovački pomoćnik, primljen je u sjemenište u Travniku sa željom da postane svećenik, uz pomoć bivšeg učitelja Tomislava Vuksana.

Živio je vrlo pobožno. Govorio je da će radije umrijeti, nego uvrijediti Isusa. Obraćao je grješnike, uveo je u sjemenište pobožnost Srcu Isusovu, a u svojoj rodnoj župi, osnovao je Bratovštinu Gospine krunice. S talijanskog na hrvatski jezik preveo je životopis Pavla Kolarića, bjelovarskog isusovca koji je preminuo u Rimu, na glasu svetosti. Petar je obolio od tuberkuloze i umro na Veliki četvrtak, 14. Travnja 1897. godine kao učenik osmog razreda isusovačke gimnazije, položivši redovničke zavjete.

Na Veliku subotu su Petrovi posmrtni ostatci uz zvuk uskrsnih zvona položeni u travničko groblje Bojna. Uskoro se proširio glas o njegovoj pobožnosti, ljubavi i svetosti pa su mnogi dolazili na njegov grob, palili svijeću, molili se i primali tražene milosti. Pokrenut je postupak za proglašenjem blaženim pa su odlučili Petrove zemne ostatke iskopati. Lijes, iako je bio u zemlji 38 godina, potpuno je sačuvan, a njegovo neraspadnuto tijelo preneseno je u kriptu sjemenišne crkve.

Sredinom prošlog stoljeća, komunisti su oduzeli zgradu Sjemeništa i nisu im se sviđali hodočasnici koji su dolazili na Petrov grob. Skrili su ga u blato i zazidali u nepristupačnom dijelu podruma. U nadi da će zaustaviti okupljanje i molitvu na njegovom grobu, proširili su lažnu vijest da su tijelo bacili u rijeku Lašvu. Kada je 1998. godine dio zgrade Sjemeništa vraćen isusovcima počelo se s uređivanjem i tijelo je čudesno pronađeno. Na svečan način sahranjen je u novu grobnicu sjemenišne crkve sv. Alojzija. Petrovo proglašenje blaženim očekuje se svakog trenutka. Njegovu svetost pokazuju mnogi vjernici, koji u velikom broju dolaze na mise koje se svakoga četvrtka služe u crkvi travničkog Sjemeništa gdje se nalazi grob Petra Barbarića.

Premda se u Travniku čuva Petrovo tijelo, u Šiljevištima je obnovljena rodna kuća koja je postala mjesto molitve i mira za vjernike koji se svakog četvrtka po uzoru na Travnik skupljaju i mole za Petrovu beatifikaciju.

Podsjetimo, unuk Petrova brata Stanko temeljito je obnovio Petrovu rodnu kuću, izgradio niz popratnih sadržaja, oplemenivši ovaj pitoreskan kraj i učinivši ga oazom spokoja i molitve, koje već godinama posjećuju mnogobrojni hodočasnici.

Nekoliko tjedana prije svoje smrti, brat fra Bonifacija Barbarića fratra u Čapljini, Stanko Barbarić inače uspješan poslovni čovjek koji je dio svoje karijere proveo i u Londonu, cjelokupno imanje darovao je travničkom sjemeništu, odnosno Vrhbosanskoj nadbiskupiji, kako bi Petrovo rodno mjesto bilo zajednička uprava s onom u Travniku.

Travnički isusovci predvođeni rektorom sjemeništa i Katoličkog školskog centra “Petar Barbarić” don Željkom Marićem sa zahvalnošću su preuzeli ovaj izniman dar te ga namjeravaju pretvoriti u mjesto hodočašća i turističkih posjeta, ali i odmora, održavanja seminara i posebnih duhovnih programa.

Dodatnu pozornost hrvatske i bosanskohercegovačke javnosti Petar je privukao u proljeće 2015., kad je papa Franjo ovlastio Kongregaciju za proglašenje svetaca da objavi dekret o junačkim krepostima Petra Barbarića, novaka Družbe Isusove, koji je rođen u Klobuku u Hercegovini 19. svibnja 1874., a preminuo u Travniku u Bosni 15. travnja 1897. Od tada se Petra može zvati časni sluga Božji Petar Barbarić, što je zadnja stuba prije proglašenja blaženim.

Mladić je to kojem su se molili ne samo katolici već i muslimani. Niz ozdravljenja pripisuje se Petrovu zagovoru.

Hercegovački portal