U mjesecu svetog Josipa služit će se devetnica zaštitniku crkve i domovine Hrvatske u crkvi svetog Franje Asiškog u Čapljini.
Mjesec ožujak je mjesec svetog Josipa čiju svetkovinu crkva slavi 19. ožujka.
U crkvi svetog Franje Asiškog u Čapljini od 10. do 18. ožujka služit će se devetnica svetom Josipu.
Devetnica svetom Josipu s krunicom započinje u 16:30 sati a od 17:00 sati služit će se sveta misa.
Ime “Josip” hebrejskog je podrijetla, a znači “neka Bog pridoda”. Te je riječi izgovorila je Rahela, žena praoca Jakova, za sina koji je kasnije postao poznat kao Josip Egipatski.
Josip, zaručnik Bl. Dj. Marije, prema Evanđeljima, bio je iz Davidove kraljevske dinastije, te je po njemu i Isus postao Davidov potomak.
Evanđelja opisuju sv. Josipa riječju “tekton” što u prijevodu znači tesar, drvodjelja; dok se na grčkom jeziku ta riječ prevodi kao umjetnik u radu s drvom.
Sv. Matej kaže za njega da je bio pravednik, što znači krepostan i svet muž. Živio je skromno u gradiću Nazaretu u pokrajini Galileji na sjeveru Palestine i svojim radom je uzdržavao sv. Obitelj.
Sv. Josipa nazivaju i šutljivim svecem, jer evanđelja ne prenose niti jednu jedinu riječ koju je on izgovorio. Ali to ne umanjuje njegovu ulogu koju mu je Bog povjerio u djelu spasenja čovjeka i u odgoju Njegovog Sina. Stoga se za sv. Josipa može reći da je upoznao vrijednost šutnje i da nije bio čovjek velikih riječi, nego čovjek djela i rada.
Papa Pio IX proglasio je sv. Josipa, 1870. godine, zaštitnikom sveopće Crkve, te neslužbenim zaštitnikom od sumnje i oklijevanja, kao i zaštitnikom u borbi protiv komunizma te zagovornikom za sretnu smrt. Prema katoličkoj predaji, smatra se da je sv. Josip umro u rukama Isusa i Marije, te se zbog toga smatra uzorom pobožnog vjernika koji prima milost u trenutku smrti, te zagovornikom obitelji, očeva, trudnica, bolesnih i umirućih, putnika, doseljenika, obrtnika, inženjera i općenito radnika.
Svetkovina sv. Josipa u Katoličkoj crkvi slavi se 19. ožujka, a sv. Josip Radnik 1. svibnja. Sv. Josipu posvećen je i mjesec ožujak, a kao njegov dan posvećena mu je srijeda.
Sv. Josip proglašen je zaštitnikom mnogih suvremenih država poput Kanade, Meksika, J. Koreje, Perua, Kine, Vijetnama, Austrije, Belgije, a među njima i Hrvatske. Također, mnogi gradovi, crkve, škole, sveučilišta, bolnice i druge institucije u svijetu nose ime sv. Josipa i proglasili su ga svojim zaštitnikom. Najveća crkva posvećena sv. Josipu je Svetište sv. Josipa u Montrealu, u Kanadi.
Hrvatski sabor je 1687. godine proglasio sv. Josipa zaštitnikom Hrvatskog kraljevstva, odnosno hrvatskog naroda.
