Istraživanje mogućnosti za razvoj i stjecanje obrambenih sposobnosti putem multinacionalnih rješenja, razmjena stručnosti i najboljih praksi u zapošljavanju, razvoj i zadržavanje kvalificiranog osoblja za jačanje sposobnosti odvraćanja i obrane, jačanje zajedničkih mjera protiv hibridnih prijetnji, uključujući kibernetičke prijetnje, kampanje dezinformiranja i štetnog stranog utjecaja, podupiranje euroatlantske perspektive Kosova zalaganjem za njegov status u NATO-vom Partnerstvu za mir.
To su neke od točaka Deklaracije o suradnji na području obrane i sigurnosti koju su 18. ožujka u Tirani potpisali ministri obrane Kosova, Albanije i Hrvatske.
Cjeloviti tekst Deklaracije objavio je 22. ožujka albanski ministar obrane Pirro Vengu, koji je na mreži X napisao da Tirana u svojoj povijesti nema presedana za tajne sporazume ili ugovore na štetu svojih susjeda, “kao što su imale druge zemlje”.
“Srbija, slijedeći politiku prazne stolice u regionalnim inicijativama već dvije godine, jednostrano se suspendira iz promicanja ili sudjelovanja u multilateralnim konzultacijama. Ova suspenzija, koju Srbija može ostaviti po strani, čini beskorisnim svaki viktimizirajući narativ koji dolazi iz Vlade Srbije”, napisao je.
Tekst Deklaracije potom je objavilo Ministarstvo obrane Kosova.
Ministar Vengu rekao je da sporazum ima za cilj ostvariti ambicije koje proizlaze iz strateškog koncepta NATO-a i da se temelji na povećanju suradnje i industrijske obrambene proizvodnje na temelju obećanja Saveza za industrijsko širenje i plana Europske unije za ponovno naoružavanje Europe.
Europa se treba naoružati, vrijeme iluzija je prošlo, rekla Von der Leyen Što još stoji u Deklaraciji?
Sporazum o sigurnosti i obrani između Kosova i dviju članica NATO-a, Albanije i Hrvatske, ima četiri točke.
Prva točka odnosi se na promicanje obrambenih sposobnosti i suradnju u relevantnoj industriji.
Navodi se da će tri zemlje istražiti mogućnosti za razvoj i stjecanje obrambenih sposobnosti kroz multinacionalna rješenja za povećanje spremnosti svojih vojnih snaga.
Kosovo, Albanija i Hrvatska također se obvezuju identificirati područja obrambene industrijske suradnje kroz bolji pristup resursima i opskrbnim lancima kako bi se stvorila konkurentna i otporna obrambena industrija te povećati ulaganja u nove tehnologije i inovacije kako bi se ubrzao i osigurao jedinstveni pristup sigurnosnoj i obrambenoj transformaciji.
Također se navodi poboljšanje mogućnosti individualnog i kolektivnog obrazovanja i obuke kroz odgovarajuće vojne akademije i visoke vojne škole, jačanje bilateralnih i/ili trilateralnih vježbi, u skladu s politikom obuke i vježbi NATO-a i Europske unije.
Deklaracija također spominje razmjenu informacija i obavještajnih podataka, istraživanje opcija za odgovor na širok raspon potencijalnih prijetnji kritičnoj infrastrukturi i komunikacijskim mrežama te podupiranje kohezije i uzajamne pomoći.
Također se spominje usklađivanje politika i stajališta u euroatlantskim multilateralnim sigurnosnim i obrambenim institucijama, kao i predanost tješnjoj suradnji i koordinaciji za punu integraciju Kosova u regionalne sigurnosne i obrambene inicijative.
Reakcija Srbije na Deklaraciju Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je da su potpisivanjem Deklaracije Hrvatska, Albanija i Kosovo “otvorile utrku u naoružanju u regiji i prekršile subregionalni sporazum iz 1996. godine”.
Taj sporazum, koji se tiče dopuštenih kvota u naoružanju, potpisale su tada obje bosanskohercegovačke države. entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora.
Hrvatski premijer Andrej Plenković odbacio je Vučićeve ocjene rekavši da su države potpisnice Memoranduma donijele na temelju svojih odluka, “za što ne trebaju nikoga pitati, ni Srbiju ni NATO”.
Srbija ne priznaje neovisnost Kosova, a s Prištinom već godinama pregovara o normalizaciji odnosa uz posredovanje Europske unije.
