Nacrt prijedloga Statuta GNK Dinamo

Prijedlog je objavljen 23.07.2025. na stranicama kluba (koje ne čitamo svaki dan, zašto informaciju niste članstvu poslali mailom i/ili sms-om?), a za davanje komentara na krovni dokument kluba (31 stranica) je predviđeno svega devet dana, usred ljeta i doba godišnjih odmora. Ne postoji niti jedna okolnost koja bi upućivala ili zahtijevala ovakvu žurnost oko najvažnijeg dokumenta kluba pa stoga predlažem da se produlji rok, klubu je u interesu dobiti što više mišljenja i što kvalitetniji finalni dokument.

Nije jasno, tko će i na koji način odlučivati o tome koji od amandmana će biti prihvaćen i uključen u finalni prijedlog statuta kojeg treba izglasati Skupština. Taj proces je potpuno netransparentan i otvara mogućnost manipulacije te selektivnog pristupa odabiru pristiglih amandmana. Predlažem da se u tom smislu objave svi pristigli amandmani, a o njima i finalnom prijedlogu novog Statuta osigura javna rasprava među članstvom, u interaktivnoj formi koja omogućava diskusiju.

Isčitavajući tekst prijedloga, načelni je dojam da je vrlo loše sročen. Radi se hibridu, svojevrsnom Frankensteinu između raznih verzija statuta, onog iz 2018 (koji je sam po sebi loš), potom izmjena i dopuna iz 2019 i 2020, novog statuta iz 2023, a na što su sada dodane nove izmjene. Finalni rezultat je kompilacija doista niske kvalitete, teško je čitljiv, ima logičkih, strukturnih, pa čak i zakonskih propusta. Stoga je vrlo teško davati konstruktivne amandmane, usvajanjem kojih bi se dobio dobar dokument. Moguće je ispravljati pojedine greške ali cijeli dokument će i dalje ostati loš. Predlažem da se na temelju osnovnog dokumenta te pristiglih i usvojenih amandmana napiše potpuno novi dokument, koji će biti napisan od strane nekog odvjetničkog društva, kako bi osigurali neupitno pravnu valjanost, nedvosmislenost, usklađenost sa zakonima, logičan tijek misli i čitljivost dokumenta.

U nastavku dajem pregledne i sistematizirane primjedbe na nacrt prijedloga Statuta GNK Dinamo (u daljnjem tekstu: “Statut”) koji je predstavljen članovima Kluba. Komentari su podijeljeni u tematske cjeline te imaju svrhu konstruktivne kritike s ciljem poboljšanja jasnoće, funkcionalnosti i demokratske legitimnosti Statuta. Radi efikasnosti, neću ponavljati amandmane koje su napisali drugi članovi kluba (Krešimir Antolić, Jure Zovko), a koje sam imao priliku pročitati i s kojima se slažem.

1. Uvodne odredbe

Kontradikcija između profesionalnog statusa i neprofitnog pravnog oblika

Čl 2, st 3 govori da je GNK Dinamo (u daljnjem tekstu: Klub) profesionalni nogometni klub, a u Čl. 14 se govori o gospodarskim djelatnostima koje klub obavlja. Istovremeno, Čl 3, st 1 i 2 propisuju da je Klub udruga građana i neprofitna pravna osoba. Biti profesionalan klub, objavljivati godišnje financijske izvještaje, upravljati prihodima i rashodima od više desetaka milijuna eura, ulagati i stvarati dobit — a pri tome se deklarirati kao neprofitna pravna osoba — predstavlja ozbiljnu logičku i pravnu nedosljednost.

Prijedlog: Predlažem da udruga GNK Dinamo bude 50% + 1 dionica vlasnik profesionalnog kluba Dinamo d.d. (ili d.o.o.), a da se preostale dionice omogući privatizirati kroz strogo reguliran i transparentan proces. Time bi se omogućio priljev svježeg kapitala, profesionalno upravljanje i tržišno funkcioniranje Kluba. Kao predložak i uzor, preporučujem statut FC Bayerna (u prilogu ovog dopisa).

Statut obiluje nepotrebnim i populističkim sadržajem te tehničkim detaljima koji ne pripadaju u statut

Prijedlog Statuta sadrži velik broj informacija koje su:

Sadržajno redundantne,

Deklarativne i populističke,

Pravno neodgovarajuće za dokument ranga statuta

Primjeri:

a) Čl 2, st 4 – Je li baš potrebno u statutu navesti adresu kluba? To je usporedivo s idejom da se u Ustavu navodi geografska dužina i širina Republike Hrvatske ili adresa Sabora.

b) Čl 4 – Treba li u statutu navoditi da klub ima pečat i kakvog je oblika? Zakon o udrugama propisuje na koji način se udruga identificira, te ovakvi detalji nisu predmet statuta.

c) Čl 8, st 1. – klub postupa sukladno Pravilima nogometne igre. Treba li u Statut unositi da klub igra nogomet sukladno PNI?

d) Čl. 8 st. 1. – klub priznaje nadležnost Arbitražnog suda za sport (CAS) u Lausanni (Švicarska) i Arbitražnog suda HNS. Ako je klub dio HNS, UEFA, FIFA, ECA ili drugih organizacija, nije li članstvom u tim organizacijama potpisao nadležnost određenih sudova ili arbitrarnih tijela za pojedine pravne situacije? Čemu isticanje CAS ili Arbitražnog suda HNS u krovnom dokumentu kao što je statut?

2. Misija, vizija, svrha, ciljevi, načela…

Čl 10 – Misija i vizija klubasu bitni i korisni elementi identifikacije kluba, njegovih igrača, zaposlenika, članova i navijača, koji zaslužuju mjesto u Statutu, ali pod uvjetom da su jasno sročeni i u skladu s vrijednostima koje klub zaista želi njegovati i po kojima želi biti prepoznat u društvu i sportskoj javnosti.

· Misija opisuje temeljnu svrhu postojanja organizacije: čime se bavi, za koga i na koji način. To je sadašnje usmjerenje i praktična filozofija djelovanja.

· Vizija opisuje dugoročnu ambiciju i smjer u kojem organizacija želi ići — idealnu buduću sliku koju nastoji postići.

Trenutno predložene misija i vizija sadržavaju neke vrijedne elemente (društvena odgovornost, poštenje, zagrebački i hrvatski identitet), no ton je mjestimično previše reklamni, s elementima marketinga koji nisu primjereni statutarnoj formulaciji. Trebalo bi ih preformulirati u jasne, koncizne i ostvarive izjave koje reflektiraju stvarnu dugoročnu orijentaciju Kluba.

Okvirni prijedlog:

· Misija:“Mi smo neovisan i ekonomski samoodrživ nogometni klub temeljen na izvrsnosti, transparentnosti, uključivanju članova i razvoju mladih igrača, njegujući identitet Zagreba i Hrvatske.”

· Vizija:“Želimo biti vodeći nogometni klub u regiji i među najboljim nogometnim klubovima Europe, stalan sudionik europskih natjecanja, poznat po razvoju domaćih talenata, društvenoj odgovornosti i odgovornom upravljanju.”

Čl. 11 – Ciljevi kluba – navedeni ciljevi su poprilično razvodnjeni i populistički, oni trebaju biti konkretni, kad god je moguće i kvantificirani te usklađeni s misijom i vizijom. Primjerice, svakako nije sadržaj za istaknuti u Statutu da je cilj kluba „aktivno uključivati bivše igrače kao ambasadore klupskih vrijednosti te poticati njihovo javno djelovanje u promociji sporta, zajedništva i društvene odgovornosti“ ili „podržavati muške, ženske, veteranske i futsal ekipe te druge varijante nogometnog sporta s ciljem razvoja i popularizacije nogometa.“

Radi se naime o aktivnostima koje su dio operative kluba i koje nisu strateškog ranga da bi trebale biti uključene u Statut kao ciljevi kluba, a dodatno je sporno spominjati druga sportska društva i kolektive s kojima klub nema formalnu vezu, a statutom se definira cilj (time i obveza) da će im se pomagati. Pri tome, nije definirano na koji način se ti klubovi kvalificiraju za pomoć i na koji način će im se pomagati, lijepom riječi, stručnim savjetima ili financijski.

Čl. 16 – Govori se o djelovanju kluba iako se misli na komunikaciju koju klub ima s članovima, navijačima i javnosti. Pod c. se predviđaju povjerenici kao kanal komunikacije, zanemarujući pri tome da su povjerenici kao forma relikt prošlosti. Društvene mreže, online grupe navijača, specijalizirani forumi, blogovi, podcasti i ostale forme udruživanja članova i navijača uopće nisu predviđene kao kanal komunikacije. Slažem se da povjerenici zbog tradicije i poštovanja ostanu kanal komunikacije ali predlažem da se svakako tu uvrste i najrelevantnije elektronske (online) platforme i grupe navijača te obveza kluba da putem njih komunicira s članovima i navijačima.

Kao primjer navodim informaciju o ovom prijedlogu Statuta (krovnog dokumenta kluba), koliko članova je dobilo informaciju o njemu i roku za davanje amandmana putem povjerenika? S druge strane, iako klub nije prijedlog aktivno komunicirao, online grupe navijača su to promptno učinile, došle do tisuća članova i pozvale ih da daju komentare.

3. Članovi, prijatelji i povjerenici kluba

Čl 19, st. 2 – predlažem da se članarina uplaćuje do 30.06. za tekuću godinu, a 30.06.-31.12. za tekuću i iduću godinu u iznosu 150% godišnje članarine. Time bi se uklonio razlog neučlanjivanja u drugoj polovici godine.

Čl 19, st. 3 – Spominje se Nadzorni odbor i njegova uloga da određuje visinu članarine, bez da su prethodno definirana tijela kluba (pa i NO) i njihove nadležnosti. Ta se situacija ponavlja i dalje u tekstu statuta (i za druga tijela kluba, a prethodno za povjerenike). Potrebno je u Statutu prvo navesti odgovarajuće definicije (terminološke, funkcionalne, ustrojstvene i upravljačke), a tek kasnije u tekstu statuta ih koristiti.

Čl 21, st. 1 – Definira se pravo članova kluba da budu birani u tijela kluba ukoliko su bili članovi i u prethodnoj godini. To otvara mogućnost manipulacije i masovnog učlanjenja hipotetski 31.12. ukoliko su primjerice predviđeni izbori u idućoj godini. Teoretski, ako klub ima 50.000 članova, a članarina je 20€, s ulogom od 25.000 x 20€ = 500.000€ mogao osigurati vlast nad klubom. Svjestan činjenice da je to teško provedivo, predlažem da se digne prag kvalifikacije u tijela kluba na minimalno dvije godine članstva u klubu.

Dodatno, zašto ograničavati prava članova za participaciju samo u tijelima koje osniva NO kluba, zašto ne i u drugim tijelima, odborima i povjerenstvima?

Čl 25. – Vrlo paušalno i površno se definira pojam disciplinskog i teškog disciplinskog prekršaja, a što otvara mogućnost manipulacije članstvom, a onda i sudjelovanjem u tijelima kluba. Posebice je to izraženo činjenicom da je ovim prijedlogom predviđeno na NO ne bude neutralno tijelo, neovisno o Skupštini i vladajućoj većini. Stoga predlažem precizniju definiciju disciplinskih prekršaja i formiranje etičkog povjerenstva kao drugostupanjskog tijela.

Čl 27. – Već komentirano pod Čl. 16., povjerenici kao forma su relikt prošlosti, a društvene mreže, online grupe navijača, specijalizirani forumi, blogovi, podcasti i ostale forme koje prate i komentiraju zbivanja u klubu okupljaju i angažiraju značajno veći broj navijača i članova. Ti formati su do sada bili neadekvatno poštovani i tretirani od kluba, čak posprdno zvani i influenceri, nisu im primjerice odobravane novinarske akreditacije za utakmice, iako bi klub trebao znati da termin influencer opisuje upravo ono što klubu treba, osobu koja okuplja ciljnu skupinu i utječe na njih.

Ujedno, u stavku 1, pod c, govori se o uvjetu da je na preporuku kandidata za povjerenika u prethodnoj godini u Klub učlanjeno najmanje 50 članova Kluba.

· Ne precizira se da li novih ili produljenje postojećeg članstva

· Kako je to uopće moguće ako nije bio povjerenik, kako se dokazuje da je netko postao ili produljio članstvo na temelju preporuke kandidata za povjerenika

· Na koji način se valorizira koliko su produljenju ili novom članstvu doprinijeli online mediji koji dnevno objavljuju informacije o klubu, animiraju i okupljaju desetine tisuća članova i navijača?

Stoga predlažem da se sadržaj temina Povjerenik kluba dopuni s novim formatima ili da se oni tretiraju ravnopravno povjerenicima.

4. Tijela kluba

Čl 29, st 3 – spominju se termini Izbornog povjerenstva i Počasnog predsjednika kluba bez da su prethodno definirani.

Pod d, ne vidim razlog zašto profesionalni sportaši, menadžeri i posrednici nebi smjeli biti članovi Skupštine? Smatram da nam je u interesu u Skupštini imati ljude koji razumiju sport, nogomet i biznis. Skupština nije tijelo u kojem bi oni bili u sukobu interesa te bi svojim znanjem i iskustvom mogli afirmativno doprinositi radu kluba. Primjerice, zašto Kruno Simon, Andy Bara ili Ivan Cvjetković nebi mogli biti članovi skupštine? Predlažem da se restrikcija promijeni i da se sadržajno razdvoji koje djelatnosti su doista nespojive s funkcijama u tijelima kluba, a koje, nasuprot mogu biti vrlo prirodan spoj.

Čl 39, st 1, i – NO daje prethodnu suglasnost za pravne poslove i zaduženja Kluba iznad iznosa od 3.000.000 € te za provizije i podjele kod transfera koje prelaze 10% (deset posto) vrijednosti ugovora. Potrebno je precizirati što točno ulazi u limit od 3 milijuna €, da li samo transferna odšteta ili primjerice i plaća igrača, bonusi i ostalo. Igrač može biti slobodan, transferna odšteta je nula, ali ugovorena plaća na dulji rok može opteretiti klub više nego transferna odšteta od 3 milijuna €.

Načelno, čitajući opis posla i odgovornosti Skupštine, NO, Predsjednika i Uprave, vrlo je teško razlučiti što tko u klubu radi i za što je odgovoran. Opisi prava i dužnosti su brojni i dugi, mnoge su odgovornosti napisane općenito, a u više slučajeva se preklapaju odgovornosti pojedinih tijela kluba. Stoga predlažem da se organizacija, hijerarhija, međusobni odnosi i odgovornosti tijela kluba još jednom preispitaju (njihova logičnost, poslovna opravdanost i efikasnost) te se preciznije i jezgrovitije definiraju u Statutu.

Također, za sva tijela kluba, potrebno je definirati radi li se o volonterskim ili profesionalnim funkcijama te odrediti pravila koja definiraju primanja i beneficije koje članovi tijela kluba imaju pravo konzumirati. Nedavno smo svjedočili prelasku Predsjednika kluba iz volonterske u profesionalnu funkciju, bez da je to na bilo kojoj sjednici Skupštine bilo diskutirano ili odlučeno, a još manje komunicirano članstvu.

5. Počasni predsjednik kluba

Čl 49. – Ne slažem se s postojanjem funkcije Počasnog predsjednika kluba na način da ga bira većina u Skupštini. Na taj način, u svakom sazivu skupštine i nakon svakih izbora možemo imati novog Počasnog predsjednika kojeg će birati većina u skupštini. Što bi to onda značilo, da prethodni Počasni predsjednik to prestaje biti?

Ako je to funkcija samo za jedan mandat, onda nema smisla, a ako je doživotna, onda održivost ove funkcije vidim jedino u slučaju referenduma i to na temelju jasno definiranih kriterija koje doista rijetki mogu zadovoljiti.

6. Izbori i referendum

Čl 50, st 8. – Izborno povjerenstvo ždrijebom bira NO. Potrebno je precizirati (ako ne u Statutu onda u nekom pravilniku) da svi kandidati imaju pravo provjeriti prijave ostalih kandidata za Izborno povjerenstvo i nazočiti ždrijebu kako bi se uvjerili se u njegovu nepristranost.

Čl 50, st 9. – Predviđeno je da NO može razriješiti Izborno povjerenstvo ili pojedine njegove članove iz razloga propisanih odredbama ovog Statuta i Pravilnika o izborima. Obzirom ne postoji tijelo iznad NO koje bi moglo provjeriti utemeljenost razrješenja, a NO se sastoji od članova postojeće Skupštine, ovo je nedopustiva situacija sukoba interesa i područje moguće manipulacije.

Čl 51, st 2.b – Iako izgleda logično i lako ostvariv, mislim da je uvjet da izborna lista skupi bar 100 potpisa prije izbora (a da to nisu kandidati) prezahtjevan i nema smisla. Naime, osim BBB, navijači i članovi kluba nisu homogena grupa, nemaju ustroj i hijerarhiju, a kandidati za tijela kluba nisu politička stranka s budžetom i stranačkom operativom kako bi osigurali prikupljanje potpisa. Dakle, tim uvjetom se daje prednost listi koju podržava BBB, a koji čine vrlo mali postotak ukupne navijačke i članske baze. Također, čak i u slučaju skupljanja 100 potpisa, to u odnosu na 50.000 članova gotovo ništa ne znači i ne potvrđuje legitimitet kandidata, pa taj uvjet nema smisla.

Čl 52, st 1 – Nema nikakve logike ili razloga da se na ovaj način određuju članovi Skupštine. Ovom metodom se teoretski može dogoditi da lista s 33% glasova nema predstavnika u Skupštini i drugim tijelima kluba. Predlažem da izborni sustav bude sličan parlamentarnom, odnosno da se D’Hondtovom metodom odredi broj članova svake liste u Skupštini.

Zaključak

Hercegovački portal