Nakon presude Dodiku teško do dogovora oko Reformske agende i sredstava iz Plana rasta.
Bosna i Hercegovina bi ako ne želi izgubiti dodatna sredstva iz Plana rasta Europske unije za Zapadni Balkan trebala najkasnije do 30. rujna poslati konačnu izmijenjenu verziju Reformske agende usuglašenu sa svim razinama vlasti. A je li dogovor oko toga postignut vlasti su trebale obavijestiti Europsku komisiju danas, ali to se ipak nije dogodilo. Nova otežavajuća okolnost za eventualni dogovor je drugostupanjska presuda Miloradu Dodiku.
Poslije posljednje redovite sjednice Vijeća ministara sredinom srpnja, predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto najavila je kako će se mnogi komentari koje su niže razine vlasti dale na prijedlog Reformske agende moći proći i usuglasiti.
“Da bi trebali ispoštovati ovaj rok koji smo dali kod usvajanja nacrta Reformske agende, a on ističe 11. 8., kako bismo obavijestili Europsku komisiju da smo usuglasili sve ove komentare, poslali njima na izjašnjenje i naravno nakon njihovog izjašnjenja mogli pristupiti sklapanju sporazuma BiH sa institucijama EU o povlačenju sredstava”, kazala je predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.
Ali već tada se moglo osjetiti da ni ovo pitanje neće ići tako brzo bez obzira na pritiske iz Europske unije oko toga da nakon što smo već ostali bez 100 milijuna eura iz Plana rasta možemo ostati bez još 100.
“I da smo usvojili Plan rasta pitanje je u kojoj fazi bismo realizirali određene aktivnosti za ovu godinu i opet bi sigurno imali umanjena sredstva. Prema tome, užurbanog pritiska i postupka nema. Ne prihvaćamo. Radit ćemo onako kako je definirano Mehanizmom koordinacije, uvažavajući ustavne nadležnosti Republike Srpske i Federacije BiH i razine zajedničkih institucija i na tome radimo”, riječi su ministra trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca.
“Novu sjenu na cijelu priču bacila je drugostupanjska presuda Miloradu Dodiku, koji je izravno optužio Europsku uniju kako se umiješala u njegov sudski proces, a ubrzo nakon toga je stiglo i priopćenje SNSD-a u kojemu su poručili da unutar institucija na razini države više neće sudjelovati oko svih pitanja vezanih za europske integracije.
“Kada je nastao vakum između onoga što je Murphy radio do sada, onda je to uzela Europska unija na čelu sa Sorecom i Martom Kos koja je navodni povjerenik za proširenje koji su tražili bilo kakvu pobjedu u današnjoj nemogućnosti da Bosna i Hercegovina pokaže bilo kakvu sposobnost da je igrač”, objašnjava Dodik.
SNSD ima jak institucionalni kapacitet za donošenje bilo kakvih odluka na državnoj razini i često je u konfrotaciji s političkim akterima iz Sarajeva. Prema analitičaru Milanu Sitarskom na primjeru Dodikove presude i neimanja osnovnog konsenzusa oko toga kakvu državu uopće želimo, dolazi do izražaja sukob koji i Plan rasta i cijeli europski put baca u drugi plan.
“Naravno da zbog toga trpi i naš europski put. S jedne strane imamo one snage pretežito unitarističke koju svu svoju političku aktivnost baziraju na nekoj vezi sa sudskim odlukama. Sudske odluke se ne poriču pogotovo, kada su pravomoćne. Ali mislim da nije primjereno političkim strankama da se bave i izvršnim aspektom političke vlasti da se toliko fokusiraju i onda svoje operativno djelovanje u zakonodavnim i izvršnim tijelima vezuju odnos ovog ili onog aktera prema sudskoj presudi”, kazao je Milan Sitarski.
Po svemu sudeći BiH i dalje ostaje jedina zemlja s prostora zapadnog Balkana koja nema usuglašenu reformsku agendu i potpisan sporazum s EU oko povlačenja sredstava iz Plana rasta.
“To nepostojanje osnovnog konsenzusa nije akademska floksula, vidimo da se njene posljedice mogu izmjeriti uz odgovarajuće svote iz Proračuna koje ostaju nedodijeljene našoj zemlji. Zemlje koje također imaju vrlo teške sustavne krize i sustavno utemeljene probleme na Zapadnom Balkanu da ih ne nabrajam koji su tu problemi, ipak su uspjele nekako da dobiju svoj dio kolača, a BiH nije”, zaključuje Sitarski.
Je li pristup Europske unije prema BiH dobar, pokazat će vrijeme, no, sigurno je kako je BiH imala dobru priliku, ali kao i običnu nije ili još uvijek nema dovoljno volje da je iskoristi.
Nakon presude Dodiku teško do dogovora oko Reformske agende i sredstava iz Plana rasta.
