Bošnjačka politika, kao i dio tamošnje medijske i akademske zajednice, glavni cilj predstojećih izbora vide u izbacivanju Hrvata iz Predsjedništva BiH, Vijeća ministara, pa čak i Vlade Federacije BiH.
Krajnja je namjera bošnjačkim glasovima ponovno nametnuti hrvatskog člana Predsjedništva, a potom u potpunosti onemogućiti ulazak hrvatskih političkih predstavnika u tijela izvršne vlasti na razinama BiH i Federacije BiH.
Medijska kampanja i kršenje Ustava
Iz izbornog ciklusa u ciklus, bošnjačka politika nastoji onemogućiti Hrvatima sudjelovanje u izvršnoj vlasti. Ponovno nametanje hrvatskog člana Predsjedništva BiH bošnjačkim glasovima vidi se kao izravan put prema izbacivanju Hrvata iz Vijeća ministara. Trenutačno se bošnjačko biračko tijelo nastoji mobilizirati kreiranjem narativa u kojem se Hrvate prikazuje kao neprijatelje Bošnjaka i same države BiH.
Novinar Zoran Krešić ističe kako je na djelu kampanja dijela bošnjačkih medija kojoj je cilj od Hrvata svakodnevno praviti političke neprijatelje.
“Ako bude izabrana Darijana Filipović i Željka Cvijanović, Dodik će biti pomilovan, pa sve do raznih ludosti koje možemo vidjeti po ekranima”, navodi Krešić osvrćući se na medijska zastrašivanja.
S druge strane, pravni stručnjaci upozoravaju da je nastojanje da se jedan konstitutivni narod izbaci iz izvršne vlasti na bilo kojoj razini otvoreno kršenje Ustava BiH. Pravnik Damir Sakić podsjeća na temeljno uređenje države:
“Polazimo od činjenice da je BiH uređena na principu konsocijacije, čija je suština da konstitutivni narodi budu zaštićeni od preglasavanja i da sami biraju svoje predstavnike. To je važno jer samo oni predstavnici koji imaju politički legitimitet i demokratski kapacitet mogu donositi važne i teške odluke.”
Važnost Predsjedništva i opstanak države
Hrvatski narod već 16 godina nema svoga predstavnika u Predsjedništvu BiH, što je dovelo do potpunog zaostajanja zemlje u svim europskim procesima. Eventualno ponovno nametanje člana Predsjedništva Hrvatima na ovim izborima do kraja bi otvorilo pitanje mogućnosti opstanka same države BiH.
Krešić pojašnjava koliki je stvarni značaj te institucije: “Predsjedništvo upravlja vojskom, financijama, imenuje generale i veleposlanike i zato je važno da Hrvati dobiju svoga člana. Predsjedništvo je presudno i pri imenovanju mandatara za sastav Vijeća ministara.”
Jasno je kako Bosna i Hercegovina ne može krenuti putem prosperiteta sve dok jedan narod drugom pokušava nametnuti političke predstavnike. Sakić naglašava važnost kolektivnog šefa države, ističući kako je od posebnog značaja da sva tri naroda imaju svoje predstavnike koji crpe politički legitimitet i demokratski kapacitet iz naroda kojeg predstavljaju.
Paravan građanske države i unutarbošnjački sukobi
Nije nikakva tajna da dio bošnjačke političke scene ponovno želi iskoristiti svoju brojnost kako bi Hrvatima nametnuo člana Predsjedništva. Ipak, oni koji stoje iza takvih planova preglasavanja mogli bi istovremeno izgubiti utjecaj unutar vlastitog biračkog tijela.
“Ono što vidimo na bošnjačkoj sceni jest jaka bitka između Izetbegovića i Bećirovića, pa i unutar onoga za što očekujemo da bude potpora Izetbegoviću, uključujući i Islamsku zajednicu”, primjećuje Krešić.
Cijeli proces političkog obespravljivanja provodi se pod krinkom izgradnje takozvane građanske BiH, dok se u praksi radi o očitim pokušajima ostvarivanja dominacije jednog naroda nad drugim.
Pravnik Sakić upozorava na pogubnost takvih praksi: “Činjenica da se još jednom pokušava birati nelegitimni hrvatski član Predsjedništva ne može dati prinos pozitivnim procesima, nego može imati samo negativne i nesagledive štetne posljedice.”
Zaključak se nameće sam po sebi – Bosna i Hercegovina može opstati i napredovati isključivo kao država triju u svemu jednakopravnih naroda. Svi koji to negiraju, zapravo negiraju Ustav BiH te izravno i aktivno rade na nestanku naše zemlje.