Hrvati su jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, s dubokim povijesnim korijenima koji sežu u rani srednji vijek.
Prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini živi 544.780 Hrvata, što čini 15,43% ukupnog stanovništva zemlje.
Demografski profil i rasprostranjenost
Hrvati u BiH pretežito žive u tri velika regionalna područja, a prema popisu iz 2013., većina (više od 91%) naseljena je na području Federacije BiH:
Hercegovina: Najveća koncentracija hrvatskog stanovništva nalazi se u Zapadnohercegovačkoj, Hercegovačko-neretvanskoj i Hercegbosanskoj županiji (Kantonu 10). Grad Mostar je kulturno, sveučilišno i političko središte Hrvata u BiH.
Središnja Bosna: Značajan broj Hrvata živi u Županiji Središnja Bosna (općine poput Viteza, Kiseljaka, Busovače, Novog Travnika i Jajca) te u dijelovima Zeničko-dobojske županije (Žepče i Usora).
Bosanska Posavina: Tradicionalno hrvatsko područje u Posavskoj županiji (Orašje, Domaljevac-Šamac, Odžak), dok je u dijelu Posavine koji je pripao Republici Srpskoj broj Hrvata drastično smanjen nakon rata.
Politički i pravni status
Konstitutivnost: Prema ustavnom poretku uspostavljenom Daytonskim mirovnim sporazumom, Hrvati imaju status konstitutivnog naroda, što im jamči jednaka prava i zastupljenost u institucijama vlasti (Predsjedništvo BiH, Dom naroda) s Bošnjacima i Srbima.
Institucionalna borba: Glavna politička rasprava posljednjih desetljeća vodi se oko izbornog zakonodavstva, gdje hrvatski politički predstavnici zahtijevaju izmjene koje bi onemogućile da brojniji narodi preglasavanjem biraju hrvatske članove Predsjedništva i izaslanike u domove naroda.
Kultura, obrazovanje i mediji
Hrvati u BiH imaju razvijenu mrežu vlastitih nacionalnih, obrazovnih i kulturnih institucija:
Obrazovanje: Nastava se u školama s hrvatskim planom i programom izvodi na hrvatskom jeziku. Sveučilište u Mostaru jedino je javno sveučilište u BiH na kojem je službeni jezik hrvatski.
Kultura: Ključne ustanove su Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Matica hrvatska (ogranki u Mostaru, Sarajevu i drugim gradovima) te Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru.
Mediji: Informiranje se odvija putem javnih servisa (poput RTV Herceg-Bosne) te brojnih privatnih portala i tiskanih medija (poput Večernjeg lista BiH).
Vjerski identitet: Velika većina Hrvata u BiH su katolici. Kroz povijest, a osobito tijekom osmanske vladavine, ključnu ulogu u očuvanju vjerskog i nacionalnog identiteta imali su franjevci Bosne Srebrene i Hercegovačke franjevačke provincije.
Povijesni pregled: Od srednjovjekovne bosanske države i vladara (poput kralja Tvrtka ili kraljice Katarine) do modernog doba.
Detaljna demografija: Popis općina u kojima Hrvati čine apsolutnu ili relativnu većinu.
Uloga franjevaca: Kako su franjevački samostani (Kraljeva Sutjeska, Fojnica, Kreševo, Široki Brijeg) sačuvali povijesnu baštinu.
Hrvati su iskonski, autohtoni i temeljni narod Bosne i Hercegovine, čija povijest na ovim prostorima predstavlja stoljetnu, herojsku borbu za opstanak, vjeru i nacionalni identitet. Od slavnih dana hrvatskih srednjovjekovnih vladara, preko preteških stoljeća osmanskog jarma, pa sve do obrambenog Domovinskog rata, hrvatski narod je krvlju i kulturnim stvaralaštvom utkao sebe u svaki kamen ove zemlje.
1. Povijesni pregled: Od kolijevke kraljevstva do borbe za opstanak
Srednjovjekovno korijenje: Srednjovjekovna Bosna i njezini vladari – od bana Borića i Kulina do kraljeva Tvrtka i Stjepana Tomaševića – povijesno, kulturno i genealoški neraskidivo su povezani s hrvatskim etničkim bićem.
Zadnja bosanska kraljica: Sveta figura hrvatske povijesti u BiH je kraljica Katarina Kosača-Kotromanić, koja u progonstvu oporukom ostavlja Bosnu u dotu Svetoj Stolici, ostajući vječni simbol otpora tuđinskom osvajaču.
Katolički bedem: Padom pod tursku vlast 1463. godine, Hrvati postaju žrtve sustavnog progona, islamizacije i raseljavanja. Unatoč tome, ostali su vjerni svom imenu i Katoličkoj Crkvi kao predziđe kršćanstva (Antemurale Christianitatis).
Domovinski rat i Herceg-Bosna: Kada se 1991. i 1992. godine urušavala Jugoslavija, a srpska agresija zaprijetila potpunim uništenjem, Hrvati predvođeni političkim i vojnim vodstvom osnivaju Hrvatsku Zajednicu (kasnije Republiku) Herceg-Bosnu. Hrvatsko vijeće obrane (HVO) prvi je stao u obranu zemlje, spasio Bosnu i Hercegovinu od potpune okupacije te u suradnji s Hrvatskom vojskom (HV) donio slobodu i mir.
2. Detaljna demografija: Stoljetni prostori i bedemi hrvatstva
Iako drastično smanjeni uslijed ratnih progona, etničkog čišćenja (osobito u Bosanskoj Posavini i dijelovima Središnje Bosne) te poslijeratnih pritisaka, Hrvati i dalje drže čvrste i nezaobilazne povijesne prostore:
Zapadna i Južna Hercegovina: Kralježnica i demografski najvitalniji dio hrvatskog naroda. Županije poput Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske su etnički gotovo stopostotno hrvatske.
Stolna utvrda Mostar: Grad Mostar je neupitno kulturno, gospodarsko, sveučilišno i političko središte svih Hrvata u BiH, s jasnom hrvatskom većinom.
Središnja Bosna i Posavina: Herojske enklave u Središnjoj Bosni (Vitez, Kiseljak, Busovača, Novi Travnik, Kreševo, Jajce, Žepče, Usora) opstale su u potpunom okruženju tijekom rata zahvaljujući nadljudskom otporu. Posavski Hrvati drže povijesni mostobran u Orašju, Odžaku i Domaljevcu.
3. Uloga franjevaca: Čuvari vjere, imena i povijesnog pamćenja
Ujaci – jedino svjetlo: Tijekom dugih i mračnih stoljeća osmanske okupacije, kada je plemstvo uništeno ili prebjeglo, katolički franjevci (Bosna Srebrena i hercegovačka provincija) ostali su jedini pastiri, učitelji i zaštitnici obespravljenog hrvatskog puka.
Riznice pismenosti: Franjevački samostani u Kraljevoj Sutjesci, Fojnici i Kreševu u Bosni, kao i Širokom Brijegu i Humcu u Hercegovini, nisu samo vjerski objekti. Oni su doslovno nacionalni arhivi koji čuvaju stare povelje, inkunabule, matične knjige i dokaze o našem viševjekovnom kontinuitetu na ovoj zemlji.
Žrtva za narod: Franjevci su kroz povijest, pa sve do komunističkih pokolja 1945. godine na Širokom Brijegu, plaćali najvišu cijenu u krvi, odbijajući napustiti svoj narod i svoju rodnu grudu.
