Lučić ismijava ponovno otvaranje ureda u Mostaru, dok se bošnjački portal Istraga.ba pribojava hrvatske autonomije: Čiji je on zapravo kandidat?
Autor: Jozo Macola, Hercegovački portal
Gostujući u Dnevniku Plus RTV Herceg-Bosne, kandidatkinja za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH Darijana Filipović dobila je jasno pitanje:
“Ukoliko pobijedite i postanete hrvatska članica Predsjedništva, hoćete li otvoriti Ured hrvatskog člana Predsjedništva ovdje u Mostaru?”
Filipović je odgovorila kratko:
“Hoću, jer tu i pripada.”
Ta je kratka rečenica izazvala dvije različite reakcije koje otvaraju zanimljivo političko pitanje. Bošnjački portal Istraga.ba u ponovnom otvaranju ureda prepoznao je mogući korak prema teritorijalnom vezivanju funkcije hrvatskog člana Predsjedništva uz jedan dio Federacije BiH i jačanju nastojanja za uspostavom hrvatske autonomije.
Istodobno je Zdenko Lučić, kandidat hrvatske Petorke za istu dužnost, pokušao ismijati najavu Darijane Filipović tvrdeći da obećava otvaranje ureda koji već postoji.
Istraga.ba, dakle, ponovnom otvaranju ureda pridaje znatnu političku i simboličku važnost. Lučić istu najavu prikazuje kao besmisleno obećanje.
No prije rasprave o političkim porukama valja razjasniti nešto mnogo jednostavnije: razliku između postojanja prostorija i djelovanja ureda.
Istraga.ba već u naslovu svojega članka govori o “ponovnom otvaranju”. U nastavku iznosi bojazan da bi takav potez mogao ojačati nastojanja za uspostavom hrvatske autonomije.
Takvo tumačenje otkriva da taj portal ured ne promatra samo kao nekoliko prostorija s pločom na ulazu. Prepoznaje njegovo moguće političko značenje i povezanost hrvatskog člana Predsjedništva s Mostarom.
Ono što Istraga.ba prikazuje kao opasnost, zagovornici ponovnog otvaranja mogu smatrati poželjnom institucionalnom prisutnošću i većom dostupnošću izabranog dužnosnika građanima. Lučić je, međutim, raspravu sveo na svoje “revolucionarno otkriće”: ured već postoji.
U objavi naslovljenoj “REVOLUCIONARNO OBEĆANJE ČOVIĆEVOG KANDIDATA: OTVARANJE POSTOJEĆEG UREDA” Filipović optužuje za neznanje, manipuliranje narodom i vrijeđanje inteligencije građana. Pritom preskače ključni dio kronologije.
Ured hrvatskog člana Predsjedništva BiH u Mostaru otvoren je 11. travnja 2016., tijekom mandata Dragana Čovića. Nakon što je Željko Komšić 2018. preuzeo dužnost, ured je prestao djelovati, a prostorije je potom preuzeo Hrvatski narodni sabor BiH.
Prostorije, dakle, postoje. To ne znači da u njima i dalje djeluje Ured hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Zgrada nije nestala. Adresa nije izbrisana. Vrata i prozori vjerojatno su na svojem mjestu. No postojanje zidova ipak nije potvrda djelovanja institucije. Filipović nije najavila gradnju nove zgrade. Najavila je otvaranje ureda koji je u Mostaru već djelovao, a potom prestao djelovati. Upravo zato govorimo o ponovnom otvaranju.
Može se raspravljati o njegovoj budućoj ulozi, troškovima, ovlastima i opravdanosti. Međutim, tvrdnja da prostor postoji nije odgovor na najavu ponovnog uspostavljanja njegova nekadašnjeg rada.
Zato se nameće pitanje: je li Lučić osobno napisao objavu na svojem Facebook profilu i, ako jest, kako mu je promaknula tako jednostavna razlika?
Budući da se razlikovanje zgrade od institucije pokazalo prezahtjevnim, spustimo se na razinu razmišljanja iz njegove objave i poslužimo primjerom koji će zasigurno razumjeti: zatvorenom bocom Heinekena.
Boca postoji. Pivo je unutra. Etiketa je na svojem mjestu. Ali da bi se pivo popilo, bocu ipak treba otvoriti.
Bi li Lučić i prijedlog da se boca otvori dočekao podrugljivim komentarom: “Kakvo revolucionarno obećanje! Pa boca već postoji!”
Ili može popiti i zatvoreni Heineken?
Ako može, Petorka možda nije pronašla samo kandidata za Predsjedništvo nego i čovjeka s nadnaravnim sposobnostima. Ako ne može, onda bi trebao razumjeti i zašto postojanje prostorija ne znači da ured u njima djeluje.
Prije nego što ponovno otvaranje zatvorenog ureda proglasi vrijeđanjem inteligencije građana, Lučić bi mogao objasniti zašto mu je sporno otvoriti ono što je zatvoreno.
Nameće se stoga pitanje: smeta li i Lučiću mogućnost hrvatske autonomije ili mu smeta samo to što ponovno otvaranje ureda najavljuje Darijana Filipović? Ako mu je sporna autonomija, neka to otvoreno kaže. Ako mu je sporna samo protukandidatkinja, neka upiše ubrzani tečaj logičkog zaključivanja.
Za početak bi bilo dovoljno svladati prvu lekciju: zgrada može postojati, a ured u njoj biti ugašen. Postojanje zidova ne znači da postoji i funkcionalan Ured hrvatskog člana Predsjedništva ako u njemu već osam godina ne djeluje predstavnik izabran voljom hrvatskoga naroda.
