Novu godinu započinjemo na najljepši mogući način, proslavom velikog marijanskog blagdana, spomendana Blažene Djevice Marije Bogorodice. Prvi dan u Novoj godini ujedno je i blagdan Isusova obrezanja.
Uistinu je pravedno i dostojno da veselje i slava Božića ne zaboravi Onu iz koje je i samo preko koje je došao k nama Spasitelj svijeta. Dogma o Mariji kao Bogorodici proglašena je na III. općem saboru u Efezu 431. godine.
Naslov “Bogorodica” izriče uvjerenje da je Marija rodila, ne samo čovjeka Isusa, nego i pravoga Boga, te da je Isus Krist samo jedna osoba s dvije neodvojive naravi.
Majčinstvo Blažene Djevice Marije nadilazi svako obično ljudsko majčinstvo i ulazi u velike božanske tajne Presvetoga Trojstva.
Posebno je značajno da blagdan Presvete Djevice Marije, Majke Božje pada baš na prvi dan Nove godine, te je kao neka čestitka koju Crkva upućuje svim svojim sinovima i kćerima širom svijeta; čestitka sreće, ljubavi, mira i svakog blagoslova u ime Marije koja nam je s Isusom dala svako dobro.
Na taj način sveta Crkva želi na početku Nove godine, sve dane života našega staviti pod majčinsko okrilje i zaštitu Majke Isusove i majke naše Marije, da nas ona čuva, štiti i brani svojim posredovanjem kod Boga od svakoga grijeha i zla, od svih nesigurnosti i nereda, od gorčine, razočaranja i propasti života.
U Mariji ćemo uvijek naći pravo srce majke u koje ćemo moći staviti sve naše suze, muke, trpljenja, boli, patnje i gorčine svakidašnjeg života, sa svim životnim poteškoćama koje nam više puta izgledaju veće od nas samih i kojima ne vidimo izlaza, te je blagdan Marijina Božanskog majčinstva „Bogorodice” u isto vrijeme blagdan i njenog općenitog i sveukupnog (univerzalnog) materinstva svih ljudi, svih naraštaja, svih vremena. Zato je papa Pavao VI. pri završetku Drugog Vatikanskog Sabora, 21. studenog 1964. proglasio Mariju Majkom svete Crkve, piše laudato.hr
Marija je, dakle, Majka Božja, Majka sv. Crkve i Majka svih ljudi. Zato u ime Marije Majke Božje i Majke svih ljudi na ovaj dan slavi se širom svijeta „dan mira” koji je uspostavio baš papa Pavao VI. 1968. godine jer je Marija donijela pravi mir Božji na ovaj svijet porođenjem Isusa Krista začetnika i kralja mira.
Na svetkovinu Marije Bogorodice slavimo također i imendan njezina Sina Isusa. Osmi dan od njegova rođenja, dan je kada su ovom božanskom i ljudskom djetetu nadjenuli ime Isus, Ješua –Spasitelj. To ime mu je dao sam Otac nebeski jer ga je anđeo tako pretkazao.
OBREZANJE GOSPODINA NAŠEGA ISUSA KRISTA, 1.SIJEČNJA, ZAVRŠETAK OSMINE BOŽIĆA
Prvi dan u Novoj godini ujedno je i blagdan Isusova obrezanja.
Slijedi sveto Evanđelje po Luki.
“U ono vrijeme, kad se navršilo osam dana da obrežu Dijete, dadu mu ime Isus, kao što ga je anđeo bio nazvao prije njegova začeća.”
O obrezanju Gospodinovu
Kakva je svetkovina obrezanje Gospodinovo?
Obrezanje Gospodinovo je svetkovina ustanovljena da bi se proslavila uspomena na Krv koju je Isus prolio prvih dana svog života.
Što je po Starom zavjetu bilo obrezanje?
Obrezanje je prema Starom zavjetu bio obred koji je ustanovio Gospodin da bi označio one koji su pripadali puku Božjem i da bi se razlikovali od nevjernika.
Je li Isus Krist bio podvrgnut zakonu obrezanja?
Isus Krist sigurno nije bio podložan zakonu obrezanja, jer je to bio zakon za sluge i grešnike, a Isus je bio pravi Sin Božji i izvor zakona pa je bio sama svetost.
Zašto je Isus Krist ipak želio biti obrezan, iako nije bio dužan?
Isus Krist je želio biti obrezan, iako nije bio dužan zato, što je on nama za ljubav uzeo na sebe naše grijehe pa je želio nositi i naše kazne i započeo ih je prati svojom Krvlju od prvih dana svoga života.
Što se još dogodilo, kad je Isus Krist bio obrezan?
On je na obrezanju dobio ime Isus onako, kako je anđeo Gospodinov to navijestio presvetoj Djevici i svetome Josipu.
Što znači ime Isus?
Ime Isus znači Spasitelj, a Božji ga je Sin dobio zato, što je došao osloboditi nas naših grijeha.
Treba li mnogo štovati Isusovo ime?
Isusovo ime treba vrlo mnogo štovati, jer ono označuje našeg božanskog Otkupitelja, koji nas je izmirio s Bogom i koji je za nas zaslužio život vječni.
Što moramo učiniti da bismo proslavili svetkovinu obrezanja onako kako Crkva uči?
Da bismo svetkovinu obrezanja proslavili prema učenju
Crkve, moramo obaviti četiri stvari:
1. klanjati se Isusu Kristu, zahvaliti mu i ljubiti ga,
2. zazivati njegovo sveto ime živom vjerom i polagati u nj sve naše nade,
3. izvršiti duhovno obrezanje, koje se sastoji u tome da se iz srca ukloni grijeh i svaka neuredna sklonost,
4. posvetiti Bogu čitavu godinu što počinje, moleći ga da nam dade milost da je provedemo u njegovoj božanskoj službi.
Hercegovački portal
