– Raspodjela mandata u Domu naroda Federacije BiH će biti reprezentativnija u raspodjeli konstitutivnim narodima iz svakog kantona. Sadašnji propis je doveo do ponekad neuravnotežene zastupljenosti konstitutivnih naroda Federacije BiH u Domu naroda. Jedino kantoni gdje jedan konstitutivni narod čini preko 3% ukupne populacije tog konstitutivnog naroda u cijeloj Federaciji BiH će birati delegate tog konstitutivnog naroda u Dom naroda FBiH. Međutim, u Izbornom zakonu će biti uključen zaštitni mehanizam kako bi se osiguralo da svi kantoni budu zastupljeni u Domu naroda. Ovo pravilo podjednako štiti Bošnjake, Srbe i Hrvate koji žive u kantonima u kojima su brojčano manjina. (Neovisno o Paragrafu 2, ovog Člana, ako bošnjačko, hrvatsko i/ili srpsko stanovništvo jednog kantona prema posljednjem popisu stanovništva čini manje od 3 posto ukupnog stanovništva tog istog konstitutivnog naroda u Federaciji BiH, tom konstitutivnom narodu se neće dodijeliti mjesto iz tog kantona. Za svaki konstitutivni narod, jedan delegat će predstavljati kanton(e) koji su obuhvaćeni tim pragom. Ovaj delegat se bira u skladu s članom 10.15 ovog zakona. Za svaki kanton, broj stanovnika za svaki konstitutivni narod i za grupu ostali dijeli se brojevima 1, 3, 5, 7 itd. sve dok je potrebno za raspodjelu (mjesta). Brojevi koji proizilaze iz ovih podjela predstavljaju kvocijent svakog konstitutivnog naroda i grupe ostalih u svakom kantonu. Svi kvocijenti konstitutivnih naroda redaju se po veličini posebno, pri čemu se najveći kvocijent svakog konstitutivnog naroda i ostalih stavlja na prvo mjesto. Najviši kvocijent za svaki konstitutivni narod u svakom kantonu briše se s liste kvocijenata tog konstitutivnog naroda. Preostala mjesta se dodjeljuju konstitutivnim narodima i ostalima jedan po jedan u silaznom redoslijedu prema preostalim kvocijentima na njihovoj listi. Nedodijeljena mjesta će se preraspodijeliti u skladu s Članom 10.16. ovog zakona)
– Deblokira se postupak imenovanja sudaca Ustavnog suda Federacije BiH. Četiri mjesta trenutno su upražnjena nakon što nema dogovora oko ovog pitanja. Odredit će se jasni rokovi u kojima će tijela odlučivati o imenovanju suaca Ustavnog suda. Prema donesenoj odluci, ako Predsjedništvo Federacije ne predloži suce u određenom roku, Dom naroda će glasati o listi koju dostavi Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće. Osim toga, postupak imenovanja članova Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa premješta se iz Parlamenta u sam Sud, koji će iz svojih redova imenovati suce u Vijeće.
– Uvodi se rok za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH u toku kojeg će imenovati Vladu Federacije BiH. Funkcionalnost institucija FBiH mora se ponovo uspostaviti kako bi se izbjegao scenarij gdje jedna ili više stranaka blokiraju institucije. Zbog toga je neophodno da konstitutivni narodi imaju čvrste ustavne garancije prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, istovremeno osiguravajući da se te garancije ne mogu zloupotrijebiti za paraliziranje sistema, navedeno je u obrazloženju nacrta mjera koje bi do 1. kolovoza trebala biti slžbeno objavljene. Za navedene mjere visoki predstavnik, kako je potvrđeno iz više izvora, ima podršku ključnih zemalja članica Vijeća za provedbu mira. Odluka će stupiti na snagu objavom u Službenom listu BiH, bez odlaganja.
