Zbog svog izgleda odnosno bodlji, drača je jedna od biljaka koju se rijetko spominje u pozitivnom kontekstu. Međutim, kako doznajemo od južnohercegovačkih pčelara ova biljka dobro im je došla, u sezoni u kojoj je proljeće proteklo u znaku obilnih padalina.
Za cjelovitu informaciju o proljetnom dijelu sezone, potražili smo Slavena Cvitanovića, predsjednika Saveza pčelara „Kadulja“ koji okuplja sedamnaest pčelarskih udruga od Neuma do Save, da na osnovu informacija koje pristižu da svoju ocjenu proljetnog dijela sezone:
„Za divno čudo čini mi se u Hercegovini je protekli dio sezona bio je bolji nego u ostalim krajevima BiH. Gore, na sjeveru, u Posavini, paše su protekle u znaku kiša. Obećavala je priroda, ali vrijeme nije dalo, mislim da su prinosi bili jako skromni na inače izdašnim pašama u Bosni. Što se tiče Hercegovine najzahvalnija je bila drača koja je „radila“, još da je pustilo vrijeme do kraja, međutim možemo biti zadovoljni i s postignutim prinosima. „Radila“ je i rana i kasna drača. Mislim da mi u Hercegovini moramo biti zadovoljni u odnosu na kolege sa sjevera koji se žale na jednu od najlošijih godina u dužem razdoblju. Nije to kao nekada, ali nije ni totalni podbačaj kao prošle godine“, rezimira predsjednik Cvitanović, koji na upit o bagremovim pašama u Posavini, na koje idu i Hercegovci, kaže:
Bilo je, ali jako skromno, jer kiša i loše prohladno vrijeme nisu pogodovali ni bagremu, ni pčelarima.
Draču pčelari rijetko spominju, ali izgleda da je ovoga puta bila spas?
“Rijetko medi, ali ove godine kao da je odlučila izići nam u susret. U prošle dvije sezone imali smo u proljetnom dijelu, baš „tanke“ paše, ali će ove godine našeg južnohercegovačkog meda biti više na tržištu. Lani ga je bilo vrlo malo“, kaže predsjednik Cvitanović koji na upit jesu li se mlađi pčelari nakon loših sezona u nizu, pokolebali, odustaju li od pčelarstva:
„Teško je kad uđe čovjeku pod kožu odustati, malo ljudi odustaje. Možda se broj malo i smanjuje, međutim ljudi su žilavi i uporni, rade i bore se. Veliki je posao bilo paše ne bilo, sve treba uraditi, posao je ogroman, troškovi su veliki, ali ljudi rade. I u drugim oblastima poljoprivrede ljudi se bore kao i mi, pčelari. Teško je biti isključivo pčelar na našem tržištu koje je izloženo ne samo uvozu nego i raznim patvorinama.”
Savez pčelara „Kadulja“ pokrenuo je inicijativu o donošenju zakon o pčelarstvu, ima li pomaka?
Nedavno smo na inicijativu Seljačkog saveza Federacije u Ljubuškom, imali sastanak s Kemalom Hrnjićem, novim federalnim ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, na kojem se govorilo o problemima u poljoprivredi. Mi smo ministru Hrnjiću uputili određene prijedloge i predali naše zaključke s Vanjskotrgovinske komore. Načelno je podržao naše zaključke, čak nam je obećano da će se pokušati stati u kraj patvorinama.
