Vjeruje se da su ovo prvi udari koje su Sjedinjene Države izvele protiv Huta u Jemenu od 2016. godine. Napadi su izvedeni zrakoplovima, brodovima i podmornicama, da su Australija, Kanada, Bahrein i Nizozemska pružile potporu operaciji, a je ciljano je više od desetak lokacija.:
Glavni grad Sana, kao i gradovi Saada i Zamar te pokrajina Al-Hudaida samo su neki od ciljeva napada, potvrdio je dužnosnik Huta, nazvavši te napade “američko-cionističko-britanskom agresijom“. Svjedoci su za Reuters otkrili da su napadi bili usmjereni na vojnu bazu u blizini zračne luke glavnog grada, vojnu lokaciju u blizini zračne luke grada Taiz, pomorsku bazu u Al-Hudaidi i vojne lokacije u pokrajini Hadža. Ranije u četvrtak, vođa Huta je izjavio da svaki američki napad na tu skupinu neće proći bez odgovora.
Huti, koji su zauzeli veći dio Jemena u građanskom ratu, obećali su da će napadati brodove povezane s Izraelom ili koji idu prema izraelskim lukama. Međutim, mnogi od ciljanih brodova nisu imali veze s Izraelom. Američka vojska priopćila je u četvrtak da su Huti ispalili protubrodsku balističku raketu na međunarodne brodske putove u Adenskom zaljevu, što je 27. napad te skupine od 19. studenog.
A zašto je do ovog sukoba uopće došlo, odnosno zašto Huti napadaju brodove na Crvenom moru? Napadi Huta su započeli nakon početka sukoba između Izraela i Hamasa 7. listopada. Hutiji su izjavili da podržavaju Hamas i rekli da će gađati svaki brod koji putuje prema Izraelu, piše BBC.
U studenom su zaplijenili izraelski teretni brod, a nakon toga su dronovima i balističkim projektilima napali nekoliko komercijalnih brodova. Njihovi napadi na Crvenom su se između studenog i prosinca povećali za 500%. Postali su tako velika prijetnja da su velike brodarske kompanije prestale s aktivnostima u regiji.
Crveno more igra ključnu ulogu u globalnoj pomorskoj trgovini, budući da kroz njega prolazi gotovo 15% ukupnog tereta. Ova regija, koja je povezana Sueskim kanalom sa Sredozemljem, pruža najkraću pomorsku rutu između Europe i Azije. Velike brodske tvrtke, uključujući Mediterranean Shipping Company, Maersk, Hapag-Lloyd i naftnu kompaniju BP, rekle su da preusmjeravaju brodove dalje od Crvenog mora. Takve odluke izazivaju zabrinutost na međunarodnim tržištima, gdje se strahuje od mogućeg porasta cijena goriva i poremećaja u lancima opskrbe. SAD je ujedno optužio Iran za sudjelovanje u planiranju operacija protiv komercijalnih brodova u ovoj regiji.
Huti su naoružana skupina iz jemenske šijitske muslimanske manjine. Ime su dobili po osnivaču pokreta, Husseinu al Houthiju. Skupina je formirana 1990-ih, a borila se protiv, kako su smatrali, korupcije tadašnjeg predsjednika Alija Abdullaha Saleha.
Godine 2003., uz potporu vojske Saudijske Arabije, predsjednik Saleh neuspješno je pokušao eliminirati Hutije. Od 2014. godine Huti vode građanski rat protiv jemenske vlade, pri čemu Vladu podupire koalicija arapskih zemalja predvođena Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Huti se, zajedno s Hamasom i Hezbolahom, deklariraju kao dio osovine otpora koju Iran vodi protiv Izraela, SAD-a i šireg Zapada.
Pobunjenička skupina Hutija ugledala se na šijitsku oružanu skupinu u Libanonu, Hezbolah, koja im pruža podršku i obuku od 2014. godine. Saveznik im je i Iran, budući da im je Saudijska Arabija zajednički neprijatelj. Postoji sumnja da Iran opskrbljuje Hutije oružjem te im dostavlja ključne obavještajne informacije koje koriste u napadima na brodove u Crvenom moru.
Adrienne Watson, glasnogovornica Bijele kuće za nacionalnu sigurnost, izjavila je da imaju saznanja o sudjelovanju Irana u planiranju operacija protiv komercijalnih brodova u Crvenom moru. Ona tvrdi da je to usklađeno s dugoročnom materijalnom potporom Irana i poticanjem destabilizirajućih akcija pobunjeničke skupine Hutija u toj regiji. Iran, s druge strane, negira umiješanost u napade na Crvenom moru. Huti su od početka rata u Gazi ispalili balističke projektile i dronove prema Izraelu. U slučaju da ih je Iran opskrbio oružjem, to bi značilo da je prekršio UN-ov embargo na oružje, što je Iran negirao.
Službena vlada Jemena je Predsjedničko vijeće na koje je predsjednik Abdrabbuh Mansour Hadi prenio svoje ovlasti u travnju 2022. Međutim, sjedište vlade je u glavnom gradu Saudijske Arabije, Rijadu, nakon što je Hadi tamo pobjegao 2015. godine.
Većina jemenskog stanovništva živi u područjima pod kontrolom Hutija. Osim Sane i sjevera Jemena, Hutiji kontroliraju i obalu Crvenog mora. Skupina na tom području prikuplja poreze i tiska novac. Vijeće sigurnosti UN-a navodi da su Huti do 2010. imali između 100.000 i 120.000 sljedbenika koje čine naoružani vojnici i nenaoružani pristaše.
Što žele Huti?
“Bog je veliki, smrt Americi, smrt Izraelu, prokletstvo židovima, pobjeda islama“, to stoji u logotipu Huta okupljenih oko njihovog vođe Abdulmalika al-Hutija. Huti ističu da su protiv korumpirane elite i „sunitskog ekstremizma“. Nakon što su Huti u rujnu zauzeli glavni grad, prisilili su predsjednika Hadija i njegovu vladu da početkom godine podnesu ostavku nakon čega su formirali prijelaznu vladu. Uzrok je bio prijedlog ustava kojim se predviđa podjela zemlje na šest federalnih regija pri čemu bi Huti živjeli u izoliranom području bez izlaza na more. Cilj pokreta je očito bio da zauzme cijeli Jemen. Mareika Transfeld smatra da su vođe Huta, nakon zauzimanja glavnog grada Sane, sebe precijenili. „Napadima Huta na jug je konflikt dobio novu dimenziju“, kaže Transfeld i dodaje: „Huti vjeruju da mogu kontrolirati cijeli Jemen. Ali, u međuvremenu su primijetili da im na jugu neće biti lako i da nailaze na otpor Al-Kaide, narodnih odbora i različitih plemena“. Pri tome je Jemen, čija polovica stanovništva živi ispod granice siromaštva, toliko ovisan od pomoći iz inozemstva da svakoj vlada treba međunarodno priznanje.
Koju ulogu ima Al-Kaida?
AQAP se smatra najopasnijim krilom terorističke organizacije Al-Kaida. Teroristička grupa, koja kontrolira dio juga, predsjednika Hadija zbog njegove podrške američkim napadima bespilotnim letjelicama, Saudijsku Arabiju i Hute smatraju neprijateljima. „Zbog rascjepkanosti grupa na jugu je Al-Kaidi pošlo za rukom da u borbi protiv napretka Huta na jugu Jemena igra važnu ulogu“, kaže Mareike Transfeld i dodaje: „Teško je povući liniju razdvajanja između Al-Kaide, narodnih odbora i drugih milicija“. Prema navodima medija je AQAP-u pošlo za rukom da se profilira kao učinkovita snaga protiv Huta na temelju čega je unovačila veliki broj novih ratnika. U borbama je iz zatvora u Adenu oslobođeno više stotina Al-Kaidinih boraca. Odgovornost za samoubilački napad na šijitsku džamiju u Sani, 20. ožujka, u kojem je poginulo više od 140 osoba, preuzela je teroristička organizacija „Islamska država“.
