Svetac Sv. Josip, muž Marijin zakonski je otac Isusov. On je zaštitnik cijele Crkve i Hrvatske domovine. Bio je kraljevskog roda, u njegovo vrijeme vrlo siromašnog. Radio je kao stolar.
Stoga, svim Josipima, Josipama, Josima, Jozama… čestitamo imendan.
Svetkovina sv. Josipa u katoličkoj crkvi slavi se 19. ožujka, a sv. Josip Radnik 1. svibnja. Sv. Josipu posvećen je i mjesec ožujak, a kao njegov dan posvećena mu je srijeda.
Sv. Josip proglašen je zaštitnikom mnogih suvremenih država poput Kanade, Meksika, J. Koreje, Perua, Kine, Vijetnama, Austrije, Belgije, a među njima i Hrvatske.
Proslava Dana očeva poklapa se blagdanom svetog Josipa jer je upravo taj čovjek uzor svakog očinstva na Zemlji, uzor zaštitnika svoje žene i oca djetetu kojem nije bio biološki otac. Iako nije bio pravi Isusov fizički otac, Božjom providnošću odabran je za oca (poočima) Sinu Božjem da se skrbi i brine o njemu od začeća do kraja života. Poznato je da je to činio sa velikom ljubavlju i mudrošću – dvjema osobinama bez koje je nema pravog očinstva.
Tko je bio sv. Josip?
U Evanđeljima piše da je bio iz kraljevske loze Davidove, iz čijeg se roda po vjeri i nadi Izraela trebao roditi Mesija. Rođenjem Isusa Krista ova nada se ispunila, pa tako i za Isusa piše da je “iz roda Davidova” i to upravo po svom poočimu svetom Josipu.
Josip je bio zaručen sa Marijom, te je samo Marijino začeće i trudnoća bilo za njega veliko iznenađenje. Kao bogobojazan čovjek nije htio Mariju izvrgnuti sramoti već ju je “odlučio potajno otpustiti” (Mt 1, 19). Već sam ovaj čin govori o izuzetnom karakteru ovog poniznog Izraelca. Od trenutka kada ga je anđeo Božji poučio da je Marija začela po Duhu Svetomu i da će roditi očekivanog Mesiju, Josip prihvaća Mariju i Isusa pod svoju skrb i s najvećom ljubavlju i brigom brine za njih do kraja života.
Tako je sveti Josip postao muškarac kome je povjerena najveća zadaća – odgojiti i podići na noge Izraelovog Mesiju, Isusa. On se pokazao više nego dostojan za tu službu na koju ga je bio pozvan i pokazao ljudima uzor svakog očinstva (pravno je Josip bio Isusov otac) i skrbništva za obitelj.
Također, mnogi gradovi, crkve, škole, sveučilišta, bolnice i druge institucije u svijetu nose ime sv. Josipa i proglasili su ga svojim zaštitnikom. Najveća crkva posvečena sv. Josipu je Svetište sv. Josipa u Montrealu, u Kanadi.
1650. godine osnovan je red „Sestre sv. Josipa“ koji danas širom svijeta obuhvća 14 000 sljedbenica.
Pod zagovorom i zaštitom sv. Josipa, a u želji da rade sa siromašnima, 1871. godine osnovan je red „Oci i braća sv. Josipa“.
Hrvatski Sabor proglasio je sv. Josipa zaštitnikom Hrvatske domovine 1687. godine.
Sv.Josip je proglašen i zaštitnikom grada Karlovca u kojem se nalazi Nacionalno svetište njemu posvećeno.
