Diskriminacija Hrvata u Sudu i Tužiteljstvu FBiH nedostaju dvije trećine, Hrvat jedini glavni tužitelj RS-a.
U Vrhovnom sudu FBiH među sucima je čak sedam puta više Bošnjaka nego Hrvata, dok ih je u Tužiteljstvu skoro četiri puta više.
Mediji u Sarajevu posljednjih dana svakodnevno ponavljaju lekcije o “dimnoj bombi” o Hrvatima u federalnom i državnom pravosuđu, bilo da se radi o objavama fotografija navodnih sastanaka i tema razgovora, ili o napadima na profesionalce koji su razotkrivali neprijatelje. države BiH koji ruše njezine temelje pred Europskim sudom za ljudska prava.
Sve je to zastor za prikrivanje stvarnosti u pravosudnim institucijama koje odražavaju sustavnu diskriminaciju i ponižavanje Hrvata u Federaciji BiH, čime se narušava Ustavom zajamčena stvarna ravnopravnost konstitutivnih naroda.
Pokazuju to podaci koji su Večernjaku dani na uvid. Trenutna nacionalna struktura Tužiteljstva Federacije BiH od 13 tužitelja ilustrira duboku neravnotežu. Od ukupnog broja tužitelja 7 je Bošnjaka, 3 Srbina, 1 je iz reda ostalih, dok su samo 2 Hrvata.
Po nacionalnom ključu u tom bi tijelu trebalo biti zastupljeno najmanje 5 Hrvata, što znači da nedostaje čak 3 onih koji bi tamo trebali biti imenovani. Ta neravnoteža ne samo da ukazuje na marginaliziranost Hrvata u ovom ključnom segmentu pravosudnog sustava, već otkriva i širu sistemsku praksu koja za cilj ima isključivanje Hrvata iz procesa odlučivanja i upravljanja institucijama, piše Večernji list .
Više Srba u FBiH
Još drastičniji disbalans vidljiv je u sastavu Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, najvišeg pravosudnog tijela u Federaciji. Od ukupno 44 suca, 28 je Bošnjaka, 10 Srba, 2 člana ostalih, dok su Hrvati zastupljeni sa samo 4 suca. Dakle, Bošnjaka je čak sedam puta više.
Hrvata bi po nacionalnom ključu trebalo biti 12, što znači da ih nedostaje čak 8. Ova statistika potvrđuje sustavno zanemarivanje prava Hrvata na ravnopravnu zastupljenost u institucijama koje bi trebale osigurati pravdu za sve građane bez obzira na nacionalnost.
Diskriminacija Hrvata u pravosuđu posebno dolazi do izražaja kada se analiziraju rukovodeća mjesta u pravosudnim institucijama. Predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) je Halil Lagumdžija, Bošnjak. Predsjednica Suda Bosne i Hercegovine je Minka Kreho, također Bošnjakinja. Glavni tužitelj Tužiteljstva BiH je Milanko Kajganić, Srbin. Predsjednica Vrhovnog suda Federacije BiH je Vesna Stanković Kosović, Srpkinja, dok je glavni tužitelj Federacije BiH Munib Halilović, Bošnjak.
Jedina Hrvatica na čelnoj poziciji u pravosuđu je Željka Radović, glavna tužiteljica Republike Srpske, što dodatno naglašava nepostojanje Hrvata u institucijama Federacije BiH gdje bi trebali biti ravnopravni. Od 27 čelnih pozicija u VSTV-u, čak 20 zauzimaju predstavnici Bošnjaka, pet Srba, dok su samo dva Hrvati.
Samo 7,4 posto Hrvata
Promatrajući tu razinu upravljačke strukture institucije koja se spominje u svim reformskim procesima, pa i europskom putu zemlje, dolazi se do podatka da Hrvata ima samo 7,4 posto, Srba 18,5 posto, a Bošnjaka 74 posto. Prema detaljnim pokazateljima, u Uredu sekretara za posebne poslove i Uredu disciplinskog tužitelja sva četiri čelna dužnosnika su Bošnjaci. Sedam rukovoditelja unutarnjih ustrojstvenih jedinica su Bošnjaci, tri su Srbi, a samo dva su Hrvati. I to su jedine pozicije koje imaju u administraciji VSTV-a.
Kada su u pitanju zamjenici rukovoditelja unutarnjih ustrojstvenih jedinica, njih devet također su Bošnjaci, dva su Srbi, dok Hrvata nema niti jedan. Kada se tome dodaju pozicije u Državnom sudu i Tužiteljstvu BiH, onda se dodatno produbljuje dojam podređenosti Hrvata.
Posebno zabrinjava najnoviji spin medija bliskih SDA, koji se fokusirao na Moniku Mijić, kandidatkinju za sutkinju Ustavnog suda Federacije BiH. Mijić, osoba koja je svoju stručnost dokazala pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, gdje je razotkrio brojne nepravilnosti u sustavu, označen je kao “kadar HDZ-a”. Te tvrdnje su neutemeljene jer Monika Mijić nikada nije bila članica HDZ-a niti bilo koje druge stranke. Ova neravnoteža jasno ukazuje na duboko ukorijenjenu praksu isključivanja Hrvata iz pravosudnih institucija Federacije Bosne i Hercegovine.
Narušeno povjerenje
Sustavna diskriminacija Hrvata nije ni slučajna ni privremena, ona je rezultat sustava koji je godinama ignorirao ustavnu obvezu ravnopravnosti konstitutivnih naroda. Hrvati su sustavno marginalizirani ne samo u kvantitativnom smislu brojem zastupnika, nego iu kvalitativnom smislu utjecajem na donošenje odluka.
Posljedice ove prakse su dalekosežne. Ne samo da se narušava temeljno pravo na ravnopravnost, već se narušava i povjerenje Hrvata u institucije Federacije Bosne i Hercegovine. Diskriminacija u pravosuđu dodatno produbljuje nacionalne podjele u zemlji i narušava pravni poredak, kao i narušava povjerenje Hrvata u državu BiH i entitet Federacija BiH. U pravilu, kada ljudi osjećaju da su im uskraćena prava na sudjelovanje u donošenju odluka, to može dovesti do političkih napetosti i destabilizacije. Kako bi se osiguralo povjerenje Hrvata u pravosudni sustav Federacije Bosne i Hercegovine, potrebno je hitno poduzeti mjere za ispravljanje ove nepravde.
Prvo, potrebno je izvršiti reviziju sadašnje nacionalne strukture u pravosudnim institucijama i osigurati da ona odražava stvarnu ravnopravnost triju konstitutivnih naroda. Drugo, potrebno je osigurati primjerenu zastupljenost Hrvata na vodećim pozicijama u pravosuđu kako bi se izbjegao dojam dominacije jednog ili više naroda nad drugima.
Diskriminacija Hrvata u pravosudnim institucijama Federacije Bosne i Hercegovine nije samo stvar statistike, već i duboko moralno i političko pitanje koje zahtijeva hitnu pozornost i promjenu dosadašnjeg odnosa prema ovom narodu.
Stav je da su Hrvati prezastupljeni u svim institucijama Federacije BiH, što je redovita obmana koju plasiraju političari “SDFA” koalicije i mediji, produžujući tako diskriminaciju Bosne i Hercegovine.